12. 04. 2014.

ZAŠTITA ENDEMNE PANČIĆEVE OMORIKE - Rogatica



DR. ING. PAVLE FUKAREK
ZAŠTITA ENDEMNE PANČIĆEVE OMORIKE
U NR BOSNI I HERCEGOVINI 
Naše starine VIII 1962
https://app.box.com/s/upkcigtq7ru6zb03ahy4




A. VEĆE  I  M A N J E  S A S T O J I N E
II. ROGATIČKI SREZ

4. S a s t o j i n a »Novo Brdo«
Ova sastojina opisana je u literaturi detaljnije tek neposredno prije prošlog rata, iako su za nju već ranije znali mještani, lovci i šumarsko osoblje. Usljed toga što je bila gotovo nepoznata i što je u njoj i u okolnim šumama vršena sječa, sastojina je danas vrlo lošeg izgleda i znatno ugrožena od šteta. Navodno su iz te sastojine na Tesla Planini vađene mlade biljke i prenošene u botaničke vrtove Beča i Budimpešte. Kroz nju je sprovedena zemljana klizina (riža) niz koju se spuštaju balvani sa planinske visoravni do na šumsku željeznicu koja prolazi nešto niže ispod nje. Zbog toga se s pravom može pretpostavljati da je ova sastojina bila nekada nešto prostranija i svakako ljepšeg  izgleda nego što je danas. Danas je tu još preostalo nekoliko desetina, preko 100 godina starih stabala Pančićeve omorike s oskudnim podmlatkom. Nadmorska visina iznosi nešto između 1000 i 1100 m; ekspozicija sjeveroistočna. Padine su vrlo strme i kamenite, Sastojina je mješovita, uz Pančićevu omoriku dolazi jela, bukva, smrča I gorski javor, te nešto crnog i bijelog bora i jasike. Ovu sastojinu ubrojio sam među one, koje su »u sutonu« — »ne zbog prirodnih nepodesnih uslova staništa, nego usljed razornog djelovanja čovjeka.«

5. S a s t o j i n a »Panjak«
Nekada su na području oko Podžeplja postojale četiri lijepe sastojine Pančićeve omorike. Danas je preostala samo jedna, i to mala sastojina na Panjku u Javor Planini, dok su ostale tri (Dobrotuš, Brloške Stijene i Vranovina) potpuno izgorjele 1947 godine. Panjak je isto tako jedna izrazita, sjeveru okrenuta kamena hridina sa »strugovima « i grebenima. Na njegovim padinama, u nadmorskoj visini od oko 1350 m nalazi se preko stotinu srednjedobnih i nešto mladih stabala Pančićeve omorike, zajedno sa crnim borom, jelom, smrčom, jasikom, jarebikom i sa nešto bukve. To je danas jedna vrlo osamljena sastojina Pančićeve omorike, koja će također brzo nestati, ako se ne poduzmu mjere da se zaštiti. Odmah ispod nje nalaze se prostrane kosanice i nije nimalo nemoguće, oda pokoje stablo Pančićeve omorike ode za stožinu ili za ogradu oko stogova. Stari sjemenjaci su tu već davno posječeni, pa bar njihov podmladak treba sačuvati od uništenja.


B. GRUPE I POJEDINAČNA STABLA
II. SREZ ROGATIČKI


e. S t a b l o  na  G o l o m  V r h u
Ovo se stablo nalazi u sklopu takozvanih Starogorskih Stijena i lako je dostupno iz sela Vratara, odnosno iz sela Stara Gora. Zapravo ne radi se tu o jednom stablu, nego o jednoj skupini od nekoliko stabala, koja su vjerovatno nastala zakorjenjivanjem donjih grana oko jednog starog stabla, te zbog toga izgledaju iz daljine, kao da se radi o jednom, nešto širem (ne usko piramidalnom) stablu. U blizini tog »stabla« bile su do 1947 godine još dvije skupine Pančićeve omorike, ali su one stradale od požara. »Stablo« na Golom Vrhu dobro rada i vjerovatno bi postepeno moglo naploditi jedan dio susjednog požarišta. Ukazuje se preka potreba da se to »stablo« ogradi jednom širom ogradom (ukoliko se ne preduzme zabrana paše u požarištu u kom slučaju bi bila dovoljna ograda koja bi štitila samo »stablo« od oštećivanja) i da se za izvjestan niz godina ne sabiru s njega češeri.

f . S t a b l o  u  š u m i  M e h r i  na  S e m e ć u
Nekad su se na Semeću, u odjelima oko Mehre, spominjala dva visoka i stara stabla Pančićeve omorike, ali o njima danas ne znamo ništa sigurnije. Prema jednom podatku sa tamošnjeg terena, postoji samo još jedno stablo i to u odjelu 237 gospodarske jedinice, Semeć. Ono se ne može baš tako lako pronaći u šumi. Čak ga i pojedinci, koji su dolazili često i dobro poznavali taj teren, nisu mogli i znali pronaći. I ovo jedno stablo može biti ostatak nekadašnje veće sastojine, pa bi ga bar trebalo pronaći, označiti i onda ograditi običnom drvenom ogradom.

Nema komentara:

Objavi komentar