DR. ING. PAVLE FUKAREK
ZAŠTITA ENDEMNE PANČIĆEVE OMORIKE
A. VEĆE
I M A N J E S A S T O J I N E
II.
ROGATIČKI SREZ
4. S
a s t o j i n a »Novo Brdo«
Ova
sastojina opisana je u literaturi detaljnije tek neposredno prije prošlog rata,
iako su za nju već
ranije znali mještani, lovci i šumarsko osoblje. Usljed toga što je bila gotovo
nepoznata i što je u
njoj i u okolnim šumama vršena sječa, sastojina je danas vrlo lošeg izgleda i
znatno ugrožena od šteta. Navodno su iz te sastojine na Tesla Planini vađene
mlade biljke i prenošene u botaničke vrtove Beča i Budimpešte. Kroz nju je
sprovedena zemljana klizina (riža) niz koju se spuštaju balvani sa planinske
visoravni do na šumsku željeznicu koja prolazi nešto niže ispod nje. Zbog toga se
s pravom može pretpostavljati da je ova sastojina bila nekada nešto prostranija
i svakako ljepšeg izgleda nego što je
danas. Danas je tu još preostalo nekoliko desetina, preko 100 godina starih stabala
Pančićeve omorike s oskudnim podmlatkom. Nadmorska visina iznosi nešto između 1000
i 1100 m; ekspozicija sjeveroistočna. Padine su vrlo strme i kamenite,
Sastojina je mješovita, uz Pančićevu omoriku dolazi jela, bukva, smrča I gorski
javor, te nešto crnog i bijelog bora i jasike. Ovu sastojinu ubrojio sam među
one, koje su »u sutonu« — »ne zbog prirodnih nepodesnih uslova staništa, nego
usljed razornog djelovanja čovjeka.«
5. S
a s t o j i n a »Panjak«
Nekada
su na području oko Podžeplja postojale četiri lijepe sastojine Pančićeve
omorike. Danas je
preostala samo jedna, i to mala sastojina na Panjku u Javor Planini, dok su
ostale tri (Dobrotuš, Brloške
Stijene i Vranovina) potpuno izgorjele 1947 godine. Panjak je isto tako jedna
izrazita, sjeveru
okrenuta kamena hridina sa »strugovima « i grebenima. Na njegovim padinama, u nadmorskoj
visini od oko 1350 m nalazi se preko stotinu srednjedobnih i nešto mladih
stabala Pančićeve omorike, zajedno sa crnim borom, jelom, smrčom, jasikom,
jarebikom i sa nešto bukve. To je danas jedna vrlo osamljena sastojina Pančićeve
omorike, koja će također brzo nestati, ako se ne poduzmu mjere da se zaštiti.
Odmah ispod nje nalaze se prostrane kosanice i nije nimalo nemoguće, oda pokoje stablo Pančićeve omorike ode za
stožinu ili za ogradu oko stogova. Stari sjemenjaci su tu već davno posječeni,
pa bar njihov podmladak treba sačuvati od uništenja.
B.
GRUPE I POJEDINAČNA STABLA
II.
SREZ ROGATIČKI
e. S
t a b l o na G o l o m V r h u
Ovo
se stablo nalazi u sklopu takozvanih Starogorskih Stijena i lako je dostupno iz
sela Vratara, odnosno
iz sela Stara Gora. Zapravo ne radi se tu o jednom stablu, nego o jednoj
skupini od nekoliko
stabala, koja su vjerovatno nastala zakorjenjivanjem donjih grana oko jednog
starog stabla,
te zbog toga izgledaju iz daljine, kao da se radi o jednom, nešto širem (ne
usko piramidalnom) stablu. U blizini tog »stabla« bile su do 1947 godine još
dvije skupine Pančićeve omorike, ali su one stradale od požara. »Stablo« na
Golom Vrhu dobro rada i vjerovatno bi postepeno moglo naploditi jedan dio
susjednog požarišta. Ukazuje se preka potreba da se
to »stablo« ogradi jednom širom ogradom (ukoliko se ne preduzme zabrana paše u
požarištu u kom slučaju bi bila dovoljna ograda koja bi štitila samo »stablo«
od oštećivanja) i da se za izvjestan niz godina ne sabiru s njega češeri.
f .
S t a b l o u š u m i M e h r i na S e
m e ć u
Nekad
su se na Semeću, u odjelima oko Mehre, spominjala dva visoka i stara stabla Pančićeve
omorike, ali o njima danas ne znamo ništa sigurnije. Prema jednom podatku sa
tamošnjeg terena,
postoji samo još jedno stablo i to u odjelu 237 gospodarske jedinice, Semeć.
Ono se ne
može baš tako lako pronaći u šumi. Čak ga i pojedinci, koji su dolazili često i
dobro poznavali taj
teren, nisu mogli i znali pronaći. I ovo jedno stablo može biti ostatak nekadašnje
veće sastojine, pa bi ga bar trebalo pronaći, označiti i onda ograditi običnom
drvenom ogradom.
Nema komentara:
Objavi komentar