08.03.2013.

Carske džamije u Rogatici

autor: MD


Džamija sultana Selim II (Careva džamija)

Rogatica je jedan  od rijetkih gradova u  Bosni i Hercegovini u kojem su bile podignute dvije carske džamije.  To su džamije sultana Bajazida II (1481-1512) i džamija sultana Selim II (1566-1574) iz 1573 godine. Ove „carske džamije“, koje su faktički državne,  bile su prve vakufske građevine u formiranju i ubrzanom razvoju  kasaba, tako i kasabe Rogatica.
Tako je od sedamdesetih godina XV stoljeća do sedamdesetih godina šesnaestog stoljeća, tj. od vladavine Mehmeda II do kraja vladavine Sulejmana II, bilo u Bosni podignuto 25 carskih džamija kojima su bili određeni temelji slijedećih kasaba: Sarajevo i Zvornik prije 1481.g., Foča, Rogatica, Višegrad, Srebrenica, Travnik, Prusac, Prozor i Nevesinje prije 1512.g., Knežina, Doboj, Stolac prije 1520.g., Jajce, Banja Luka, Donja Tuzla, Bijeljina, Gradiška, Kamengrad, Obarci, Glamoč, Dobrun, Blagaj kod Mostara i Jezero kod Jajca prije 1566.g. Kasnije je na rijeci Uni današnji Kulen-Vakuf osnovan podizanjem džamije Ahmeta (1603.-1617.). U svim navedenim slučajevima radilo se o najranije podignutim džamijama, koje su predstavljale početak urbanog formiranja spomenutih kasaba.

Džamija sultana Bajazida II

Prva džamija sagrađena u Čelebi Pazaru je džamija sultana Bajazida II (1481 – 1512). U opširnom popisu iz 1489.godine se još uvjek ne spominje. Alija Bejtić neutemeljeno smatra da je prva mahala u Rogatici nastala oko džamije Sinan-vojvode. Međutim, vakuf džamije Sinan-vojvode ne susrećemo još uvjek ni u Popisu vakufa u Opširnom defteru Bosanskog sandžaka iz 1540 godine. Godine 1528. još uvjek se spominje samo jedna muslimanska mahala-Mahala džamije sultana Bajazida. Na osnovu svega navedenog možemo zaključiti da džamija sultana Bajazida II je prva džamija podignuta u Rogatici. U popisu vakufa iz 1530. Godine navedeno je da se iz stavke harača Višegradskog kadiluka dnevno izdvaja po 11 akči za plaće službenika ove džamije, hatiba i imama šest, mujezina četiri, a za osvjetljenje i prostirku jedna akča.

Džamija sultana Selim II

Ova džamija, ako je suditi prema literaturi je druga džamija u Rogatici koju je podigao osmanski sultan Selim II (1566-1574). Njen tarih je stajao iznad ulaza u džamiju sve do 1943.godine, kada je džamija srušena. U rukopisu Muvekkitove Povijesti Bosne koju je prepisao Muhamed Enverija Kadić, prepisivač kaže da je prilikom posjete kasabi i kadiluku Čelebi-Pazara 1912.godine vidio tarih uklesan iznad ulaza Careve džamije. Prijevod teksta tog tariha glasi:
Na putu vjere sultan Selim-han
Obnovi ovu kuću milosti
Nek postane zborište dobrih, kuća spasa
Da trajno slave Boga oni što mu padaju ničice
Neka askete spominjenjem Njega bivaju
Prosvjetljeni i blizu Boga postižu
Izrekoh ovako tarih džamije:
„Utočište milosti, mjesto pobožnjaka“.
Mehmed Mujezinović  navodi da se džamija nalazila u jugozapadnom dijelu Rogatice, pod brdom Hrid u predjelu oko Toplika. Imala je kamenu munaru, ali kako navodi Bejtić zaostajala je za Husejn-begovom, odnosno Arnaudijom. Džamija je u unutrašnjosti, više ulaza imala zidnu sliku Aja-Sofije.

U literaturi koja obrađuje historiju Rogatice nema spomena džamije sultana Bajazida II, a kao jedina Careva džamija spominje se ova, sultana Selima II. Što se tiče deftera, 1604.godine se spominju samo tri džamije: sultana Bajazida II, Sinan-vojvode i  Husejn-čelebije. Moguće je da su u jednoj mahali koja je nosila ime sultana Bajazida postojale dvije džamije. Broj stanovnika ove mahale je bio prilično velik. Mahala broji 185 domačinstva sa 14 neoženjenih.
Druga mogućnost je da je džamija sultana Bajazida II dotrajala ili srušena, pa ju je za vrijeme svoje vladavine obnovio sultan Selim II.


Gradske džamije u Rogatici


Najveći broj informacija sam uzeo iz magisratskog rada Amine Kupusović “Rogatica i njena okolina u 16. stoljeću”. Uspješno je odbranila magistarsku tezu 4. jula 2007. godine u prostorijama Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Tezu je branila pred komisijom koju su činili: prof. dr. Vesna Aščerić-Mušeta, predsjednica, prof. dr. Enes Pelidija, član i dr. Behija Zlatar, član. Mentor je bio prof. dr. Enes Pelidija, profesor na Odsjeku za historiju Filozofskog fakultetu u Sarajevu. Njen rad “Rogatica i njena okolina u 16. stoljeću” je bio projekat na Orijentalnom institutu u periodu od 2003. do 2005. godine. Nastao je na osnovu relevantnih neobjavljenih historijskih izvora, u prvom redu “Tapu tahrir deftera iz 15. i 16. stoljeća” , na osnovu kojih se osvjetljavaju do sada nepoznati podaci za područje Rogatice u navedenom periodu.

Nema komentara:

Objavi komentar