ROGATICA - ANTIČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

ANTiČKA NASELJA I KOMUNIKACIJE U BOSNI I HERCEGOVINI

E. PAŠALIĆ, 1960

11) PODRUČJE: SOKOLAC;-GLASINAC-ROGATICA-VLASENICA

Ovo područje poznato je po brojnim ostacima ilirskih naselja. Nekropole oko Sokoca iRogatice (Glasinačko Polje) ispitivane su kroz dugi niz godina i o njima je objavljen veći broj radova. Gradine na Glasinačkom Polju očekuju nova istraživanja, jer arheolozi na njima nisu dosad vršili posebna ispitivanja, već su ih samo obilježili. Ovdje je potrebno da ukažemo na najvažnije gradine sa Glasinačkog Polja i na rimske nalaze koji su ovuda otkriveni tokom ranijih ispitivanja tragova ilirske kulture. Oko Sokoca, dakle, na rimskoj cesti Romanija Drinjača ili u njenoj blizini nalaze se gradine: na Rasovači iznad Košutice i Margetića, kod Kusača i Starog sela, Gradac kod Sokoca, Gradić, nad Bukovinom, na Prisoju, na Paležu, kod Puhovca i dr. Na pravcu Glasinac-Rogatica najpoznatije su gradine kod Bjelosalića, iznad Vitnja, kod Čavarinii, Pariževićš i Šenkovića, nad Miošićima, Ilijak sjeveroistočno od Prače, kod Vrlazija, kod Rusanovića, Grad kod Kovanja i dr. I na području Romanije nalazi se veći broj gradina¹²⁴.

U glasinačkim nekropolama nađeni su pojedini rimski artefakti. Ostaci rimskih naselja dosad su konstatovani samo u Rogatici i njenoj bližoj okolini. Tako se u grobovima južno i sjeverno od moderne ceste Podromanija-Rogatica naišlo na razne rimske predmete i novce. Iz Rudina potiču novci III i IV vij. n. e. i rimski arhitektonski dijelovi. Kod Rusanovića iskopani su fragmenti .rimske keramike i jedan primjerak Dioklecijanovog novca. Rimski predmeti nađeni su u jednoj grobnici kod Osova, a u grobnici kod Planja rimski novac iz IV vij. n. e. Blizu Dobrača iskopani su grobovi sa praistoriskim i rimskim prilozima, a u jednom grobu nađen je numizmatički primjerak (Constans I). U Okruglom i Brankovićima prikupljeni su rimski novci IV vij. (Constantius II i dr.)¹²⁵. U Rogatici su konstatovani ostaci rimskog naselja koje je zauzimalo veće prostranstvo. Značajni su rogatički spomenici sa natpisima: DM T. Cl(audio) Maximo dec(urioni) c(oloniae) Ris( ...) .,. (CIL III, 12748 = 8369 = 2766b upor. str. 1035 i 2256);lOM P. Ael. Clemens duovir (CIL III, 8366, upor. str. 2127) i P. Ael. Clemens (CIL III, 8367) koji je možda identičan sa onim iz CIL III, 8366; lOM T. Fl. Albanus duovir quinquennalis (CIL III, 12747= 8368) i cippus sa natpisom možda: P. Aelio (elL III, 12754). Na osnovi podatka c(oloniae) Ris (... ) iz epitafa CIL III, 12748 = 8369 = 2766b .Pač zaključuje da je u Rogatici bio rimski grad ranga kolonije. Kao potvrda za to mogu poslužiti i natpisi u kojima se spominju lokalni funkcioneri. U Potpjeću kod Rogatice ustanovljene su takođe rimske ruševine¹²⁶. Neki istraživači su smatrali da antičko naselje u Rogatici nije bilo ranga kolonije. Takvo mišljenje zastupa danas i Sergejevski koji drži da je na epitafu CIL III, 12748 - 8369 = 2766b pomenuti T. Claudius Maximus bio decurio eoloniae Risini, tj. Risna, i da je na nekom putovanju umro kod Rogatice gdje je i sahranjen, pa je stoga u natpisu navedeno njegovo rodno mjesto¹²⁷ . Protiv ovog mišljenja govore sljedeća dva momenta: 1) Rogatica je bila veliko antičko naselje, što pokazuju brojni arheološki nalazi; ona ima dobar položaj i bogatu okolinu koja je i u rimsko doba bila naseljena; iz Rogatice potiču i drugi natpisi na kojima se spominju gradski funkcioneri (duovir i duovir quinquennalis) I 2) na epitafu nekog dekuriona može stajati ime mjesta u kome je vršio vijećničku dužnost bez obzira na to da li je spomenik podignut u tom ili nekom drugom mjestu. Imamo primjera za oba slučaja: nadgrobni natpisi dekuriona nađeni u Saloni: CIL III, 1940, 2026, 2055, 2066, 2073 i dr. nose oznake dec. col. Salon., decur. col. SaL, decurioni colon. Salonitan. i sl.; brojni su nadgrobni natpisi na kojima se ne spominje ime grada gdje je deeurio vršio vijećničku dužnost: CIL III, 1942, 2082 i 2084 (Salona); 8441 iz Narone; 2866 iz Nedinuma; 2773 iz Riditae i dr.: decur., decurioni civitatis, dec., decur. augur., decurioni i sI,¹²⁸. Stoga smatramo da bi Pačovu identifikaciju col. Ris... = Rogatica trebalo podvrći reviziji utoliko što nije pouzdano da li je rimsko naselje u Rogatici zaista bilo colonia i da li se tako zvalo. Međutim to da je ovo naselje imalo status gradske civitas stoji van svake sumnje. Iz Rogatice je ara Libero Baccho i lOM čiji je dedikant već poznati P. Aelius Clemens veteranus (CIL III, 8367)¹²⁹. Sergejevski je u Pleševici sjeverno od Rogatice otkrio ostatke rimske zgrade koja odgovara jednoj villa rustica i ostatke rimske kaldrme široke do 3 m koja vodi u pravcu Rogatice¹³⁰. Pojedinačne nalaze pretstavljaju votivna ara: lunoni... Mar (eus) Ulpi(us) Marcian(us) (CIL III, 14616) u Živaljevićima i reljefi karakterističnipo ženskoj rimskoj odjeći u Glavicama¹³¹ . Na pravcu Podromanija-Rogatica do danas nisu otkriveni tragovi rimske ceste. Međutim s obzirom na to da su u grobovima sjeverno i južno od današnje ceste koja ide tim pravcem nađeni rimski predmeti i novci i da su u Rogatici konstatovani ostaci rimske varoši, a oko nje takođe tragovi drugih rimskih aglomeracija, može se smatrati sigurnim da je antička Rogatica bila vezana nekom komunikacijom za cestu Romanija-Drinjača.Trasa te komunikacije ne može se tačnije obilježiti, ali je vrlo vjerovatno da se ona podudara sa modernom cestom uz koju se nižu grobovi sa rimskim nalazima. Osim toga, ostaci rimskog mosta i tragovi rimske ceste, sačuvani kod Lađevine jugozapadno od Rogatice, indiciraju komunikaciju koja je, izgleda, vezala Rogaticu sa Pračom¹³². Za dalji tok ove komunikacije, boljereći za ispitivanje veze između Sarajeva i doline Prače, važni su tragovi rimskog puta koji se odvaja od moderne ceste Prača-Renovica (1 km na jugu od Prače) i vodi u selo Kašičare133. Ovaj put nije označen u Balifovoj karti. Na pravcu rijeka Prača-Sarajevo preko Pala poznati su takođe numizmatički i drugi nalazi: na Palama dvije drahme (Dyrrhachium), u 'Prači brojni i raznovrsni primjerci novca od kojih su samo neki prikupljeni (Neapolis, Thasos, Croton, Macedonia = Alexander III i Philippus II, Massilia, Abdera) i odlomci grčke keramike na Gradini Ilijaku sjeveroistočno od Prače¹³⁴. Rimskog novca bilo je i u nekropolama oko Sokoca. Nalazišta se nižu uz rimsku cestu RomanijaDrinjača, Iz Vražića na obroncima Gradine Puhovac i iz Talina potiču primjerci rimskog novca IV vij. (Licinius kavan u Sisciji i jedan iz doba Konstantina I)¹³⁵. Jugoistočno od Žljebova, u Grlacima, otkrivena je nadgrobna stela sa reljefom konjanika¹³⁶. U Podžeplju jugoistočno od Kraljeva Polja nađeni su republikanski denari i jedan primjerak carskog novca (Vespasianusj':¹³⁷. Područje Sokolac-Glasinac-Rogatica-Vlasenica nije bogato ostacima rimske kulture. Posebno treba istaći da ovdje, izuzev Rogatice, nema značajnijih ostataka rimskih naseobina. Međutim brojne ilirske gradine i gromile na cijelom prostoru Glasinačkog Polja koje zahvata dijelove bivših srezova Sokolac, Rogatica i Višegrad i današnjeg sreza Sarajevo svjedoče o tome da je ovaj kraj bio jako nastanjen. To što su ostaci rimskih aglomeracija na Glasinačkom Polju malobrojni i rijetki ne znači da se u rimsko doba prorijedilo stanovništvo. Autohtoni Iliri sa Glasinca u svom načinu života gotovo ništa nisu mijenjali i nastavili su pod Rimljanima da žive isto onako kako su živjeli prije njihovog dolaska. Istina, naše znanje o tragovima rimske kulture u ovom kraju nije još upotpunjeno, jer su glasinačke gradine neispitane. Ali i ono što se dosad zna, zahvaljujući u najvećoj mjeri obimnim istraživanjima ilirskih nekropola, pokazuje da je Glasinac bio kontinuirano naseljen u praistorisko i rimsko doba kao i poslije toga. Uticaji Rimljana u ovom kraju izgleda da nisu bili naročito jaki. Romanizacija se mogla jače osjetiti samo u gradskom centru (današnja Rogatiea) i u njenoj najbližoj okolini. Za Rimljane je glasinački kraj imao posebno značenje zbog toga što je ovuda prolazila važna cesta koja je dolinu Neretve spajala sa dolinom Drine i Save.

___________________

¹²⁴ Za gradine naročito: T r u h e l k a: GZM II, 1890, 68-95 i III, 1891, 306-315. Za nekropole i nalaze: T I' U h e l k a: GZM 1,1889, knlj. I 23'-44, knj. III, 26-44 i knj. IV 386-401. F i a l a: WM L 126-168; III, 3-38; IV, 3-32; V, 3-28; VI, 8-61. M a ild i č, GZM XLIX, 19'3'7, 6-8. Upor. kataloge materijala iz glasinačkih tumula: Glasinac I i II, izd. Zemaljskog muzeja u Sarajevu, Sarajevo, 1956 i 1957

¹²⁵ Za rimske nalaze: F i a l a: WM I, 126-128 (passim); IV, 3-32 (passim); V, 3-28 (passim); V,259-262 i VI, 8-32 (passim) I i

¹²⁶ Za Rogaticu i Potpjeće: P a ts e h: WM XI, 181-183 i XII, 159-161. Upor. Hoernes, AEM IV, 1880, 45

¹²⁷ U »Kulturnoj hstoriji Bosne i Hercegovine«, Sarajevo, 1955, 6D-61

¹²⁸ Upor. A, M a y e r, Vjesnik, Spldt, LI, 1940, 149 i L K u j u n d ž i č, Vjesnik, Split, XLVII-XLVIII, 1924-25, 76

¹²⁹ S e r g e j e v s k i, GZM XLVIII, 1936, 9'-13. Upor. H o e I' n e s, AEM IV, 1880, 45-46

¹³⁰ GZM XLVIII, 1936, 13

¹³¹ P a t s e h, WM VIII, 113-115. Upor. F i a 1 a, WM VI, 44

¹³² P a t s e h, AEM XV, 1892, 90. Upor. B a II i f, o. 43

¹³³ M. M a n d i ć, Starinar, 1926-27, 12-13

¹³⁴ Za novce: P a ts e h: WM VI, 212 i GZM XIV, 1902, 401. M a k a n e e, GZM XVIII, 1906, 109. Za gradinu Il:ijak: F i a l a, WM III, 4

¹³⁵ F i a l a, WM III, 2[3 i 26

¹³⁶ S e r g e j e v s k i, GZM LV, 1943, 10

¹³⁷ P a t s e h, WM IX, 294