21.06.2016.

Rogatička medresa

autor: Mirsad Durmišević
*Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst



Rogatička medresa postojala je od 1731. do 1914.godine. "U njoj  je svršio početne nauke velik broj sinova ovog mjesta i okolice, a mnogi su pošli i na više nauke u Sarajevo Stambol i nakon dovršenih nauka služili svojoj domovini i van nje kao mualimi, hatibi, muderisi, kadije i muftije, a da nije bilo ovog rasadnika islamske prosvjete, sigurno bi mnogi od njih ostao nepismen". Medresa je bila centar okupljanja i opismenjavanja muslimanske omladine koja je tu dobivala vjersko i svjetovno obrazovanje. Ne zna se ko joj je osnivač, i ako rahmetli Ismet dr. Kasumović u knjizi " Školstvo i obrazovanje u bosanskom ejaletu za vrijeme osmanske uprave" piše, kako se ova medresa zvala Šudžauddinova, i ako se najčešće spominje samo kao "medresa u Rogatici". Bila je izduženog oblika i ležala je svojom dužom stranom prema čaršiji, i to do same Šudžauddinove (Čaršijske) džamije. Izgrađena je od polumasivnog materijala. U prizemlju medrese sa istočne strane, prema čaršiji bila su četiri velika dućana čija je kirija bila namjenjena za ulaganje u fond za održavanje medrese i druge namjene. A sa zapadna, u prizemlju; kuhinja, kupatilo, učionice i dvije sobe za učenike, dok su se na spratu nalazile dvije učionice i šest soba za učenike. Na gornjem spratu prostirala se drvena veranda prema čaršiji i sa bočnih strana. Odmah poslije okupacije 1878. godine zgrada je temeljno renovirana, a djelimično i adaptirana jer je  bila toliko trošna da je postala neupotrebljiva za izvođenje nastave. Stoga je Muhamed Medžat-efendija Bulbulović pokrenuo inicijativu za prikupljanje novčanih priloga za izgradnju nove zgrade za medresu, pa je ona izgrađena i svečano otvorena 07.12.1900. Imala je 10 vrlo lijepih i prostranih soba za stanovanje učenika, jednu darshanu i ostale uzgredne prostorije sa dvorištem.
Muhamed Škaljić, muderis o spomenutoj medresi od 1898. godine, u „Opisu medrese u Rogatici“ od 21.07.1921. godine, piše da je ovu medresu 1900. godine narod sagradio a da je ista već 27.9.1914. godine izgorjela prilikom upada Crnogorske vojske u Rogaticu zajedno sa džamijom i čaršijom i više nije obnavljana. On piše da je škola tada imala osam učenika i služila za naobrazbu imama i hodža.  Medresa u Rogatici je nakon 1930. godine prestala sa radom kao i mnoge druge medrese (22) po manjim mjestima u BiH kako muslimani ne bi mogli sticati vjersko obrazovanje.  Osim medrese u Rogatici su bila i četiri mekteba i to uz džamije Arnaudiju, Tekijsku, Carevu i Gračanici.


Zapaljena 1914,godine i obnovljena 1933.godine



 Crnogorska vojska 27.9.2014.godine u rogatičkoj čaršiji kada su je zapalili, kao i čaršijsku džamiju i medresu

 Odbornici SO-e Rogatica  na redovnoj 31. sjednici. 30.6.2015.godine odlučili da će dvadesetsedmi septembar i zvanično biti praznik opštine Rogatica! 
S R A M O T A
 Nakon ulaska BiH u sastav Osmanskog carstva njeno školstvo se automatski veže za osmanski školski sistem, čiji je razvoj išao tako što su se mektebi (osnovne škole) gradili uz džamije i predstavljali glavne mahalske objekte. Medrese su nastajale kasnije i one su predstavljale srednji stupanj obrazovanja. U njih su se upisivali samo oni učenici koji su udovoljili zahtjevima učitelja (mu'allima), tj. savladali gradivo učeno u mektebima. Podizane su u većim kulturnim i administrativnim centrima. Diplome o završenim školama su izdavali i potpisivali učitelji, pozivajući se na znanje naslijeđeno od svojih učitelja.

Nema komentara:

Objavi komentar