26.06.2015.

Stara medvjeđa lijeska kod sela Oprašići (Rogatica)







Stara medvjeđa lijeska (Corylus Colurna L.) kod sela Oprašići (Rogatica)
autor: Mirsad Durmišević




Na putu ka Borikama kod sela Oprašići na lokalitetu Lijeska svoje stanište je našlo neobično raritetno  stablo lijeske koje već pola vijeka odolijeva zubu vremena. To je stablo mečje lijeske (Corylus colurna L.), u narodu poznato i kao medvjeđa lijeska. Ime je dobila po boji drveta-boja slična boji medvjeđeg krzna. Prosječan vijek starosti ove endemske vrste je oko 200 godina, ali ovaj jedinstveni primjerak egzistira već preko 460 godina. Visina ove lijeske je 14 m, a prečnik je 166 cm, obima 4,5 m, sa širinom krošnje od 15 m u jednom pravcu i 12 m u drugom pravcu. Ova stabla ubrajaju se u plemenite lišćare, kora im je siva, plutasta, plitko uzdužno ispucala, pupovi su dosta krupni, a listovi su širi nego duži, grubo dvostruko nazubljenog oboda i srcolike osnove. Za razliku od običnog liješnjaka plodovi su nešto manji s debeljom i tvrđom ljuskom te manjom jezgrom i dolaze u "grozdovima" od po tri do osam povezanih čahura. Ovaj izuzetan primjerak endemske vrste, koji svojom veličinom i ljepotom privlači mnoge naučnike-istraživače, turiste, a i lokalno stanovništvo, još prije nekoliko decenija stavljen je pod državnu zaštitu. Do prije nekoliko godina zub vremena staru lijesku bio je ozbiljno doveo u pitanje i mnogi su joj proricali kraj. Na njihovo i zadovoljstvo svih ljubitelja prirode, stara lijeska se preporodila. Dobila je novu snagu i ponovo plijeni ljepotom i gracioznošću. Samo dvadesetak metara od stare raste samonikla, njena "kćerka" - mlada lijeska, šest puta mlađa, koja je već zasjenila "majku". Naučnici i seljani iz Lijeske i okoline tvrde da je mlađa lijeska stara oko 80 godina, ali je po raskoši i obliku krošnje znatno atraktivnija od stare. Svojom ljepotom i gracioznošću plijeni svakog posmatrača.Ona je vrlo često predmet posmatranja mnogih znatiželjnika, pogotovo u vrijeme branja plodova ove biljke. U selu Dobromerovićima, nekoliko kilometara od Borika nalazila se još jedna medvjeđa lijeska znatne starosti.
Za vrijeme austrougarske vladavine šuma je posječena a ostalo je samo stablo mečje lijeske na ovom lijepom malom proplanku.Mečija lijeska kao endemsko drvo stoljećima je prisutno na padina planine Sjemeć sa sjeverne, rogatičke i južne, višegradske strane  i najveći je rezervat mečije lijeske u BiH. Po njima su dobila imena i cijela sela-Lijeska, na Borikama u Rogatici i Donja i Gornja Lijeska u Višegradu

Nema komentara:

Objavi komentar