*Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst
Nalazila se na desnoj obali Rakitnice i predstavlja prvu džamiju i mahalu na ovoj strani naselja. Podigao ju je oko 1558. godine Husejin-beg, sin Ilijasa i Hafize, kako se to vidi iz njegove zakladnice (vakufname) napisanoj petog redžepa 965. (23.4.1558. godine). Žena Huseinbegova zvala se Hatidža sa kojom je imao kćerku Aišu (umrla prije 1558.godine). Džamija je bila masivno zdanje sa lijepom i vitkom kamenom munarom sa lijepo izvedenim stalaktitima ispod šerefe, što se rijetko nalazi u Bosni. Njezin graditelj je neki neimar Jusuf, potpisan među svjedocima Husen-begove vakufname.
Dobrotvor Husejin-beg je osim džamije izgradio je mekteb i vodovod i za njihovo održavanje ostavio: hamam, karavan-saraj, 11 dućana (H.Kreševljaković piše 21 dućan), tabhanu (kožaru) na Topliku, kuću sa baštom, tri mlina, stupu za valjanje sukna na Rakitnici te je doveo vodovod do džamije i mahale. Osim toga, uvakufio je gotovinu od 77.430 srebrenih akči, njegova žena Hatidža 15.016 akči, a njena sestra Muhri hanuma 3.000 akči, i odredio da se ovaj novac daje poslovnim ljudima uz 10% kamate. Husejin-begova vakufnama se danas nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (ranije u Vakufskoj direkciji pod brojem 534) u Sarajevu gdje se nalazi i originalan projekat ove džamije.
Dobrotvor Husejin-beg je osim džamije izgradio je mekteb i vodovod i za njihovo održavanje ostavio: hamam, karavan-saraj, 11 dućana (H.Kreševljaković piše 21 dućan), tabhanu (kožaru) na Topliku, kuću sa baštom, tri mlina, stupu za valjanje sukna na Rakitnici te je doveo vodovod do džamije i mahale. Osim toga, uvakufio je gotovinu od 77.430 srebrenih akči, njegova žena Hatidža 15.016 akči, a njena sestra Muhri hanuma 3.000 akči, i odredio da se ovaj novac daje poslovnim ljudima uz 10% kamate. Husejin-begova vakufnama se danas nalazi u Gazi Husrev-begovoj biblioteci (ranije u Vakufskoj direkciji pod brojem 534) u Sarajevu gdje se nalazi i originalan projekat ove džamije.
Husejin-bega narod je nazivao Arnautovićem (u vakufnami ovo ime se ne spominje) po čemu je i njegova džamija u narodu dobila ime Arnautovića ili Arnaudija džamija. Nakon uvakufljenja Husejin-beg se povukao na svoje imanje u Vrhbarje gdje je i umro.
Džamija je temeljito obnovljena 1938. g.
pri čemu joj je izmijenjen izgled. Munara je jedini originalni element ranije džamije. Na ulazu nema trijema nego zatvoren
prostor; prozori su dobili novi oblik, pokrivena je crijepom, dok je unutrašnji prostor
smanjen. U Drugom svjetskom ratu, 1943. godine, zajedno s ostalih šest rogatičkih spaljena je i džamija Arnaudija. Nakon Drugog svjetskog rata džamija je obnovljena. U sklopu džamije je izgrađena gasulhana, prostorije za kupanje i spremanje mejta, a u dvorištu je izgrađena fontana gdje se mogao uzeti abdest. Imala je mahfil-odnosno galeriju u džamiji gdje obično klanjaju žene. U
dvorištu džamije je bilo nekoliko starih mezara sa nišanima starim nekoliko stotina godina.
Džamija je porušena tokom agresije 1992. godine, njeni ulomci su odvezeni s mjesta na kojemu je bila i do sada nisu pronađeni. Mjesto gdje je nekad bila džamija danas je poravnato i obraslo u korov, nema tragova o postojanju ove predivne džamije. Pripreme za obnovu džamije su u toku.
![]() | |||||||