26. 03. 2012.

Rogatica - iz članka PJEŠKE DO VIŠEGRADA, 1959-60

Rogatica - iz članka PJEŠKE DO VIŠEGRADA, 1959-60

William Tribe - Duh Bosne
Međunarodni, interdisciplinarni, dvojezični, online časopis
Sv. 2, Br. 1, januar 2007

...Još za mraka sljedećeg jutra krenuo sam put Rogatice, razmjenjujući novogodišnju čestitku s čovjekom koji je nešto radio ležeći pod kamionom ispred hotela. Put me je vodio pravo po cesti bez ograde preko velike zelene ravnice. Tu i tamo bih nailazio na poneku usamljenu kućicu i, u daljini, skupine stoke na ispaši. Stjenoviti rub Romanije iza mene je sad postao ružičast, a sunce se dizalo u žutom sjaju iza niskog grebena Vitnja kojem sam se približavao. Sredinom jutra sam se zaustavio u jednoj kafani u selu blizu vrha. Prema jugu, s onu stranu brdovitog zemljišta, blještala je Jahorina u svoj svojoj dužini i pod čvrstim ledenim prelivom, poput kakvog fantastičnog kolača naspram dubokog plavetnila neba. U podne sam se spustio s pustopoljine, štedeći mnogo sati time što sam sišao sa ceste i slijedio telegrafski vod kroz mlade breze i hrastove, još krhke i smeđe od neopalog lišća. Mali okruglasti oblaci su ispunjavali udoline preda mnom, a tamne, snijegom prošarane planine nepravilna oblika uzdizale su se druge strane—to je bio cilj mog putovanja sljedećeg dana. No u Rogatici izmaglica je bila samo razblažena verzija baršunastih brda, omekšanje na rubu neba. Gradić mora da je bio razoren u ratu. Gotovo sve je bilo od betona i novo, mada sad uprskano blatom, odajući utisak seoske zapuštenosti. Bijeli prsti četiri ili pet munara davali su gradiću bosanski šarm. Tamnozelena osmanska zastava sa srebrnim polumjesecom i zvijezdom visila je s najviše munare. Ušao sam u džamiju i uspeo se na šerefe praćen buljukom dječaka koji su navaljivali da ih kasnije slikam kako sjede pozirajući u nasmiješenom nizu na jednoj ogradi. Odsjeo sam u velikom, razbacanom hotelu, prljavoj građevini smještenoj usred velike, ustalasane kaljuge. Kako sam bio jedini gost u sobi s mnogo kreveta, natrpao sam šest debelioh pokrivača na svoj ležaj i širom otvorio prozor mrzlom zraku prije spavanja. Sutradan sam prešao preko planina do Višegrada...

William Tribe, koji je umro 2003, živio je mnogo godina u Sarajevu gdje je radio kao lektor engleskog jezika na Filozofskom fakultetu. Ovdje po prvi put objavljujemo odlomak iz Billovog rukopisa koji opisuje njegova putovanja po Bosni. Zahvaljujemo se Tamari i Timothyju Tribe na dozvoli za objavljivanje ovog teksta.

23. 03. 2012.

Davor Palo – velemajstor

Davor Palo – velemajstor



Po ocu je porjeklom rogatičanin (iz sočićkog kraja, selo Jarovići).


Davor Palo je rođen 2.11.1985.g. u Sarajevu, gdje je počeo i osnovnu školu (prvi učitelj mu je bio rogatičanin Ismet Ajanović). Sa igranjem šaha počeo je u opkoljenom Sarajevu, uz svijeću, sa ocem Velijom.
Od 1993.g živi u Danskoj gdje počinje aktivno da se bavi šahom. Prva zvanična partija 15.4.1995.g. Za 10 godina bavljenja šaha oborio je sve rekorde u Danskoj od početnika do velemajstora, čak i slavnog danskog šahiste Benta Larsena.
Igrao za ekipu Preezera i najzaslužniji je što su ušli u prvu Bundesligu. U kadetskim kategorijama više puta Danski i Nordijski prvak. Pet puta bio reprezentativac Danske na svjetskim kadetskim prvenstvima.
Sa 15 godina odigrao simultanku "na slijepo"protiv petorice šahista u lokalnom klubu i svih pet partija dobio. Sa 16 godina postao internacionalni majstor ali na zaista spektakularan način. Na tri turnira u pet sedmica osvojene titule. Prvi u Ljubljani a onda dva turnira u Danskoj. Velemajstor od 11.7.2005.g., i on je sa 19 godina najmlađi velemajstor u povijesti Danske. Titulu zaokružio pobjedom na Montpelje Openu. Za Dansku reprezentaciju odigrao 23 meča. Tri puta na Šahovskoj olimpijadi, 2002.g. na Bledu, 2004.g. n a Majorci, 2006.g. u Torinu. U novinama u Danskoj imao svoju šahovsku rubriku oko pet godina, a bio je sportista godine među Bosancima u Skandinaviji.




18. 03. 2012.

Rijeka Žepa


autor: Mirsad Durmišević
*Prenošenje teksta je dozvoljeno samo uz navode izvora i linka koji vodi na izvorni tekst
 

Rijeka Žepa je lijeva pritoka rijeke Drine i zauzima dio središnjeg slivnog područja ove rijeke. Nastaje 6 km južno od Han Pijeska u podnožju planine Žep (1537 m) po kojoj je dobila ime. Vrelo od kojeg nastaje rijeka naziva se Široko vrelo i nalazi se na 980 m nadmorske visine. Ukupna dužina rijeke Žepe iznosi 25,1 kilometara, a  dužina toka kroz područje opštine Rogatica 7 kilometara. Ulijeva se u Perućačko jezero na Drini, kod sela Slap koje se nalazi se na 291 m nadmorske visine. Ova akumulacija je duga 54 km, a području Žepe (MZ Žepa) pripada u dužini od oko 4,5 km.  Njegova ukupna površina je 12,4 km², zapremina vode 340 miliona m³, a najveća dubina je 70 metara. Vertikalna razlika rijeke Žepe od izvora do ušća iznosi 689 m, a pad riječnog korita 2,74 %. Koeficijent razvitka riječnog toka je 1,43. Postoje dva mosta na rijeci Žepi koja potječu iz Osmanske vladavine, a jedan od njih je smješten na privremeni popis nacionalnih spomenika BiH


Uzdužni profil korita rijeke Žepe (od pritoke Budučin potok do ušća u Drinu)
 
Na osnovu izgleda talvega može se reći da rijeka Žepa ima stupnjeviti uzdužni profil, koji se sastoji od nejednakih padova, pri čemu se u pojedinim sektorima javljaju prelomi i veći padovi sa slapovima i brzacima.

Ušće Žepe u Perućačko jezero 
  
Dolina Žepe je kompozitnog karaktera i sastoji se od proširenja i suženja. Pritoke rijeke Žepe su kratkog toka i to su uglavnom manji potoci stalnog ili povremenog karaktera. Njihov vodostaj direktno ovisi o količini padavina. Nakon otapanja snijega ili intenzivnih padavina poprimaju bujični karakter, što ima za posljedicu jaku eroziju na uzdužnom profilu. Najznačajnije pritoke Žepe su Radavski potok i Budučin potok.
Lokalitet vodomjerne stanice Žepa na vodotoku Žepa udaljen je cca 1,5 km od ušća u akumulaciju Bajina Bašta pa prema tome, hidrološka stanica relevantno reprezentuje količine protoke na vodotoku Žepa. Također, obzirom da u periodu 1965-1967 godina i 1982-1985 godina, nisu vršena hidrometrijska mjerenja protoka i činjenicu da je korito promjenjivo – podaci o vodostajima iz navedenog perioda nisu tretirani. Tako, stvarno razdoblje hidrološke obrade je: 1962-1964 godina i 1968-1981 godina.

Tabela : Srednja vrijednost proticaja rijeke Žepe od 1962-1981. godine (m³/s). (Izvor podataka FHMZ Sarajevo)
 
Na osnovu podataka iz tabele može se zaključiti da rijeka Žepa ima nivalno-pluvijalni (snježno-kišni) režim. Maksimalni proticaj javlja se u proljeće i to u aprilu i maju, što je posljedica otapanja snijega i povećane količine padavina. Minimalni proticaj javlja se u avgustu i septembru, kao rezultat smanjene količine padavina i povećanog isparavanja. Srednji godišnji proticaj je 3,76 m³/s, dok je minimalni proticaj zabilježen u septembru 1971. godine i iznosio je 1,04 m³/s, a maksimalni proticaj u decembru 1968. godine (37,7 m³/s). Prema podacima iz tabele vidljivo je da rijeka Žepa najveću srednju vrijednost proticaja, za navedeni period, ima u aprilu 5,85 m³/s a najmanju u julu 2,62 m³/s .

Srednje vrijednosti proticaja na rijeci Žepi u periodu od 1962. do 1985. godine (m³/s)

Rangiranje vodotoka riječnog sistema Žepe prema Šreveu ( Shreve R.L. 1967.) (Izvor: Topografska karta 1:50 000, List Višegrad 1,  Vojnogeografski institut Beograd, 1982., List Zvornik 3, Vojnogeografski institut Beograd, 1968.)

U zapadnim dijelovima područja Žepe, a to su Međeđak, Ratak i sela Laze, Borovac i Mislovo, nema niti jednog izvora vode ni površinskog toka. Padavinske vode sa ovog prostora poniru sistemima prslina, pukotina i kanala i izbijaju na topografsku površinu u vidu izvora i vrela na više mjesta u neposrednoj blizini korita rijeke Žepe. S druge strane, sjeverni, istočni i južni dijelovi područja Žepe obiluju izvorima. To su najvećim dijelom kontaktni izvori, kod kojih se isticanje voda na topografsku površinu odvija na mjestu otvorenog podzemnog sistema, kontakta vodopropusne povlatne serije sa vododrživom podinskom serijom. Najizdašnije vrelo od koga Žepa dobija vodu je nedaleko od sela Stop, samo 4 km ispred njenog ušća. Ovo vrelo je u narodu poznato kao Šakirino vrelo (Qmin1200 l/s). Nalazi u podnožju krškog odsjeka na kome se primijećuju hidrološki aktivne i pasivne pukotine. S obzirom na izdašnost i način izlivanja vode može se reći da ima obilježja vrela voklijskog tipa, a  voklijska vrela su vodonosna i izdašna vrela iz kojih se voda izlaznim kanalima iz dubine izliva na topografsku površinu. U neposrednoj blizini vrela nalazi se pećina većih dimenzija iz koje ističe voda samo u vrijeme povodnja ( sistem estavele). 
 

Šakirino vrelo
Ulaz u pećinu u blizini Šakirinog vrela


Most na Žepi


Most u Purtičkom polju -"Ova sadasnja cuprija je hajr rahmetli hadzi Hasana Zimica i rahmetli hadzi Emina Hodzica. Nekada su ovdje pravili cupriju od brvana, ali ih je voda odnosila. Zeljeli su hadzi Hasan i hadzi Emin da njegove komsije imaju sigurnu cupriju. I imaju je. Svi su im zahvalni za njihovo hairli djelo"


 

Sl.list SFRJ br.9/1980



izvor podataka: 

  Hidrološke karakteristike  Jugoistočne Bosne

 Geografski prikaz Rogatice - Dževad Džafić 

 Geografski prikaz Žepe - Asim Torlak

Mogucnost zgradnje salmonidnih ribogojilista -A.Sofradžija, D.Mikavica

 PITKA VODA U SISTEMU VODOSNABDIJEVANJA STANOVNIŠTVA U
RS

11. 03. 2012.

Rogatička kasaba

pripremio: mirsad_d
Rogatica je poslije Sarajeva druga stekla status kasabe u BIH
Najraniji spomen Rogatice u pisanim dokumentima datira iz 1425. godine. Međutim, lokalitet Toplik spominje se i ranije, u jednom ugovoru između Vlaha i Dubrovčana. Obzirom da se ovaj lokalitet nalazi unutar današnjeg grada Rogatice može se smatrati da je naselje postojalo i ranije.
Razvoj ovog grada počinje u osmansko doba. Prvi objekat islamske kulture na ovom području je zavija - tekija Muslihuddina, podignuta na zemljištu koje je Mehmed- čelebi, sin Isa-bega Ishakovića poklonio za njenu izgradnju. U razvoju ovog grada najveću ulogu ima njegov položaj na značajnoj prometnici koja je iz Sarajeva, preko Višegrada vodila u prestonicu Osmanske države - Istanbul.
 

                                       
U Opširnom popisu Bosanskog sandžaka iz 1489. Rogatica je još uvijek pazar bez muslimaske mahale. Upisana je kao Pazar Borač, drugim imenom Rogatica, zovu je još i Čelebi Pazar. Čelebi na turskom znači “gospodski - plemenit".U Sumarnom popisu iz 1516. godine Rogatica se nalazi u hasu sandžakbega. Ove godine prvi put susrećemo dvije izdiferencirane mahale: Mahalu džamije i Mahalu varoši Rogatica. Ovdje prvi put vidimo da Rogatica dobiva status kasabe. Do tog zaključka možemo doći na osnovu bilješke koja se nalazi uz podatak o Mahali džamije. Ispod broja muslimanskih kuća i neoženjenih napisano je resimler vermezler (ne plaćaju poreze). Ako uporedimo podatke o ostalim naseljima Bosanskog sandžaka, koja su do kraja 16. stoljeća stekle rang kasabe, vidjet ćemo da je Čelebi Pazar četvrta po redu kasaba, poslije Novog Pazara, Dimitrovice i Sarajeva. U užem dijelu Bosanskog sandžaka, koji danas pripada Bosni i Hercegovini Rogatica je druga kasaba, odmah poslije Sarajeva.Iako prema Sumarnom popisu iz 1516. godine i Varoš Višegrad ima tri zasebne mahale, u bilješci o Višegradu nema napomene o oslobođenosti od poreza, koju smo naveli u vezi sa Čelebi Pazarom. 



Kasaba je riječ koja potiče iz turskog  koja označava naselje gradskog tipa u Osmanskom carstvu. Takvo je naselje moglo dobiti status kasabe ukoliko bi se u njemu stekli određeni demografski, vjerski, privredni i urbano-geografski uvjeti. Demografski uvjet je podrazumjevao da je dato naselje stalno naseljeno muslimanskim  stanovništvom,sa jednim ili više džemata  ili mahala. Vjerski je uvjet podrazumjevao da postoji barem jedna džamija u kojoj se redovno obavljaju sve vjerske dužnostivjernika. Privredni uvjet je podrazumjevao da postoji čaršija, sa određenim brojem dućana i javnih objekta, a prije svega trg. Najbitniji od tih preduslova je bilo postojanje džamije. Ukoliko bi ti uslovi bili ispunjeni, nadležni  kadija  bi dao prijedlog da se naselje proglasi kasabom i ukoliko bi ta akcija bila sprovedena od strane Porte (Turske Vlade), stanovnici su bili oslobođeni rajinskog  poreza. Lični rajinski porez je plačala nemuslimanska raja svome spahijiu iznosu od 25 akči po muškoj glavi. 


                                                                               
Premda je veći broj kasaba formiranih nakon Rogatice doživio veći i brži rast ipak ova činjenica govori u prilog značaja ovog gradića i njegovog posebnog položaja. Rogatica je imala nekoliko predispozicija da postane kasaba. Najprije, nalazila se na značajnoj komunikaciju Sarajevo-Višegrad i dalje za centar Osmanske države Istanbul. Na tom mjestu je već ranije postojalo naselje. Već je bila pazar, mjesto na kome se stanovništvo iz okoline okupljalo radi trgovine,. Nalazila se pored rijeke, što je također vrlo bitna činjenica za nastanak i razvoj jednog gradskog naselja. Vjerovatno je Rogatica imala gradski status i prije 1516., ali nažalost nemamo sačuvan opširni popis iz tog perioda. Tokom narednih decenija 16. stoljeća Rogatica, kao i druge kasabe u Bosanskom sandžaku, doživljava veliki rast broja stanovnika. Stanovnici spomenute kasabe su postali zanatlije. Pošto žive od zanata nisu zaduženi porezima.

Kasabom je nazivano muslimansko naselje čije se stanovništvo isključivo ili pretežno bavilo gradskom
privredom, odnosno zanatstvom i trgovinom. Za dobijanje statusa kasabe bilo je potrebno
steći određene urbane, privredne i kulturne pretpostavke, odnosno imati stalno nastanjeno
muslimansko stanovništvo, najmanje jedan džemat, zatim džamiju u kojoj se obavlja molitva
i petkom i na Bajram i, na kraju, da ima čaršiju i sedmični pazarni dan..

01. 03. 2012.

Opština Rogatica - bošnjačka prezimenima po naseljima sa br. stanovnika 1991.godine


Nacionalni popis stanovništva 1991.g. po MZ




Opština Rogatica (21978)

Agarovići 161

Babljak (142) - Zulfić, Durmišević, Bajić,  Hajrić, Biogradlija, Babajić

Beći 55

Begzadići 103 - Hadžibulić, Pleho,Husić

Beheći 77

Berkovići 109 - Aruković, Dumanjić, Dedajić, Divović, Smajić, Kepeš

Bjelogorci (153) - Bajrić, Balaš, Ćosić,  Zukić, Durmišević, Herceglija, Pašić, Karić, Omanović - Mađer (Hurko)

Blažujevići 128

Borač 37 - Aganović, Smajlović

Borika 244 - Poljo, Vlahovljak, Bogilović, Dizdarević

Borovac (147) - Bičić, Brgulja, Hublić, Fazlić, Dumanjić, Zulfić, Mujčinović, Zolota, Zagorica - Vrtače (Dizdarević)

Borovsko (54) - Hećo, Kapo, Zukanović, Hasić

Božine (54) 

Brankovići 181

Brčigovo (198) - Čaušević, Drakovac, Alić, Bećirović, Omeragić, Ferizović, Šljivo, Čuhara, Čubro, Barać, Dolović, Kurtić, Bogunić, Ahmetspahić, Muslić, Smajić, Halilović, Habul

Brda (40) - Čaušević, Mrguda, Čamo, Solak, Džoko

Brezje (97) - Hadžihasanović, Salihagić,  Džoko - Draguljevići (Dragulj)

Bulozi 22

Burati (85) - Katice, Prkos

Čadovina (49) - Džananović, Imširović, Glušac

Čavčići (265) - Čavčić, Ručić, Ramić, Sulejmanović, Zimić, Gargica, Sivica i Krica - Štitkov Do (Štitkovac, Žiga)

Čubrići (67) - Čubro, Džananović

Dobrače (65) - Bajraktarević, Osmanović, Hodžić, Čongo, Eminović, Pezo - Kovačica (Salihagić,  Šuvalija, Čongo)

Dobrašina (92) - Harbinja, Grabovica

Dobromerovići (60) - Karga, Dedajić, Redžić, Durmišević

Dobrouščići (52) - Ćurevac

Drobnići 160

Dub (103) - Donji Dub (Kurtić, Maslo, Ahmetagić, Hadžić,  Curić i Sporisević) - Gornji Dub (Džananović, Mehić) - Kriva Breza (Sporišević) -  Poljice (Đedović)

Dumanjići (90) - Dumanjić, Karaman, Džambegović, Osmanović, Čukojević, Branković,

Đedovići (43) - Oprašić, Mašić, Džananović,

Ferizovići 59

Gazije ( 79) - Gazija, Zukić, Hrustemović, Milić, Alagić, Konaković, Kozadra

Godomilje (103) - Bogilović, Hodžić, Kulovac, Žiga, Hajdarević - Godimilje Donje (Barimac, Vatreš, Balić, Šetić, Glavače) - Godimilje Gornje (Durmišević, Vatreš)

Golubovići (21) - Bahtanović, Kadrić, Katica, Alić

Grivci 58

Gučevo 140

Guždelji 99

Jarovići (42) - Palo,  Karić, Čato

Jasenice (58) - Hadžibulić, Smajić, Sućeska, Bogilović - Kusturice (Hadžibulić)

Kamen 49

Karačići 59 - Vražalica, Pinjo, Bahtanović, Dobrača

Kopljevići (103) - Alajbegović, Ćulesker, Šatrović, Omeragić, Nokto, Hurko i Bajrić -  Luka (Hurko, Ćulesker i Alajbegović)

Kovanj (487) - Detlić, Kujović, Mešić, Šišić, Ćatić, Džambasović, Hodžić, Jamaković,  Jusufović, Čolić, Pleho, Oprašić,Torlak, Bićić,  Husović, Hrbat, Imamović, Nuhanović, Mandžić, Dervišević, Bećirović, Sijerčić, Milić,Velić,  Omerbašić, Bahtanović, Nukić, Mustafić, Zimić - Polje (Čavčić,  Kapo,  Pavica)

Kozarde (57) - Kozadra, Ćatić, Grabovica - Lebrnica (Hećo)

Kozići (105) - Kozić, Kukavica, Čubro, Ćulesker,  Parović, Omeragić

Kramer Selo (229) - Kapo, Dugalija, Sejtarija, Sofović, Feriz,  Bećirović,Omanović,  Handrka i Marava, Dedajić

Krvojevići 37

Kujundžijevići (90) - Šuša, Bajić, Feriz, Kaljanac, Alić

Kukavice (486) - Ajnadžić,Aganović,  Makaš, Jamaković, Alić, Bejtić, Bradarac, Čamdžija,Čakarić,  Fejzić, Dedajić, Drakovac, Dizdarević, Huseinović, Hurla, Omeragić, Kokošar, Smajlović, Smajović, Kurtić, Bajraktarević, Imširović, Jamaković, Žiga, Šišić, Džaferović, Janjoš, Nevorić,  Durić, Čubro, Hadžić, Mašić,Muminović, Nesiren, Hurla, Jukić,  Podžić, Pita,  Ramić - Tušine (Alagić) - Kuleta (Lukač, Makaš, Bogdanić) 

Kusuci 37

Lađevine 108

Laze 178 Ćesko, Torlak, Čolić, Bogilović, Mujčinović, Čolić,

Lepenica (140) - Halimić, Hajrić, Čolić, Hrbat, Curić, Dedić, Selimbegović, Dizdarević, Džananović, Halilović,  Torlak, Bičić, Mandžić

Lubardići (66) - Alibegović, Alagić, Karšić, Smajić, Alajbegović, Džananović, Hamzić, Jusufbegović i Lubarda

Ljubomišlje (98) - Jahić, Lisić, Omanović, Šabanović, Hodžić, Balaš, Ćesko i Saračević, Kulovac, Bogilović, Hodžić, Cruc i Kisić

Mahala (46) - Milić

Maravići 31

Medna Luka (31) - Halilović, Herić, Demir, Mednolučanin, Baždar, Curić

Mesići (96) - Bajraktarević, Aganović, Bajić, Ćatić, Dzindo, Kujović, Pločo, Zorlak, Žunić, Saračević, Jamak, Vatreš,  Čamdzija, Mehmedović, Medošević

Mislovo 80

Mrgudići (30) - Mrguda, Džindo, Džananović, Hodžić,

Nahota (34) - Ahmetspahić, Hodžić, Imamović, Čaušević

Obrtići 46

Okruglo (131) - Durmišević, Šabanić, Osmanović, Hodžić, Ramić, Ohranović, Džanko, Mirvić - Tmorni Do (Mešić, Šabanić, Konaković, Begić) - Dubac (Šabanić)

Orahovo (65) - Omeragić - Surovići (Smajić, Avdić, Karšić i Đedović)

Osovo (318) - Hasečić, Tiro, Mešanović, Mirvić, Kartal, Kahvedžić, Pleho, Divović, Husić, Čordalija, Hodžić, Aruković, Hećo, Šabanić, Dauzaimović

Otricevo (46) - Pločo, Halimić, Karić, Isanović, Bavčić

Pašić Kula (95) - Osmanović, Omerbegović, Karić, Čavčić, Otajagić, Sivica, Bajić, Salić, Kaljević, Dobrača

Pavičina Kula (113) - Pavica, Šteta, Bičić, Ljoti

Pešurići 34

Pijevčići 94 - Ramić, Hodžić, Pavica, Hršum, Vatreš, Memišević

Planje (37) - Planja

Pljesko 97

Plješevica 454

Podgaj 73

Pokrivenik (54) Alagići (Alagić) -  Karšići (Karšić) - Smajići (Smajić) - Kadrići (Kadrić) - Kurtići (Kurtić) - Hodžići (Hodzić) - Gušići (Gušić),

Pribošijevići 90 - Čaldarević,

Pripečak (250) - Otajagić, Ramić, Salić,  Karić, Kulovac

Prosječeno (57) - Čaušević, Halimić - Vrapča (Čaušević, Solak)

Purtići (354) - Mehmedović, Zimić, Kačević, Avdić, Karčić, Hasanović, Hruljević, Hadrović, Gluhić, Mešanović, Ručić, Džebo, Čavčić, Brđanin, Hodžić, Hadžić, Karčić - Borak, Šljivice i Paljika

Radič (65) - Solak, Salihović, Džindo, Žunić, Omanović, Jašarević

Rađevići (57) - Radžo, Cvrk, Brđanin

Rakitnica (170) - Tanković; Pašić; Ćutahija; Grabovica; Vražalica; Selimbegović; Džindo; Kepeš; Branković, Milić, Jesenković, Alispahić,

Ribioc (79) - Vatreš, Mehmedović, Vatreš i Hajrić

Rogatica (8916) - Agić, Aganović, Ahmedspahić,  Andelić, Ajanović, Ajnadžić, Alagić, Alajbegović, Alić, Alimanović, Alispahić, Akšamija, Alibegović, Alković, Arnautlija, Arnautović, Aruković, Arnautović, Avdagić, Avdić, Avdičević, Azizović,  
Babić, Bahtanović, Bahto, Bajrović, Balaš, Barimac, Bajraktarević, Bajić, Bajrić, Bičić, Bičević, Bistrivoda, Bijedić, Begić,  Bećirević, Behlulović, Bekto,  Bejtić, Bešlija, Bogilović, Bogdanić, Borovac, Bukva, Bušatlija, Bradarac, Branković,Brgulja, Brdžanin, 
Crnac, Cocalić, Curić, 
Čaldarević, Čakarić, Čakal, Čakišić, Čakšić, Čapljić, Čamdžija, Čamo, Čano, Čaušević, Čavalić, Čengić, Čolić, Čubro, Ćatić, Ćatović, Ćeskin, Ćosić, Čordalija,  Ćubara,  Ćutahija, Ćulesker, Ćurevac, Ćurovac, Čohadžić, Daidžić, Dautović, Delić, Dedić, Delija, Dedajić, Detlić, Demirović, Devedžija, Dervišević,  Divović, Dizdarević, Dobrača, Dorović, Dugalija, Dudević, Dumanjić, Duraković, Durić, Dučić, Durmišević, Drakovac, Đezo, Đedović
Džabija, Džaferović, Džafić, Džananović, Džambegović, Džambasović,  Džaka,   Džebo, Džemidžić Džindo, Džiko, Džihanić, 
Eminagić, (Etemi)
Fazlić, Franca,  Fejzić, Feriz, Ferizović, Ferhatbegović, Fetić, 
Gazija, Garagić, Gajrica, Gazibara, Golić, Gorušanin, Grabovica, Guhdija, 
Hadžibulić, Hadžihasanović, Hadžiahmetović, Hadžibegović,  Hafizović, Hajdarević, Halimić, Hasanagić, Hajdarević, Habul, Hanušić,  Hasanović, Hasečić, Hajrić, Harbinja, Hećo, Heldov, Hećo, Herceglija,  Haljić, Hodžić, Hota,  Holučlić, Husić, Hurem, Huremović, Hurko, Hurla, Hrustemović, Isaković, Isanović, Imamović, Imširović, 
Jahić, Jamaković, Janjoš, Jarović, Jašarević, Jakubović, Jesenković, Jelić, Jež, Jusić, Jusufović, Jusupović, 
Kačević, Kadrić, Kadić, Kahvedžić, Kajtaz, Kapo, Karahmet, Kartal, Kaltak,  Kanlić, Karaman, Karić, Karović, Karšić, Kaljača, Kaljanac, Katica, Kazić, Kazazović, Kerla, Kepeš, Konaković, Kozadra, Koro, Korjenić, Korda,  Kokot, Kozadra, Kozić, Krajina, Kurtić, Kujović, Kurbagić, Kurtćehajić,  Kurspahić, Kukavica, Kulić, Kulovac, Kulović, Kurtić, Kujović, Kustura, Krajina,  Lihić, Lisić, Lelo, Lemezan, Lutvić, Lukač, Lušija, 
Ljoti, Ljutović, 
Mahmutović, Makaš, Maslo, Mašić, Matović, Mehmedović, Mednolučanin, Medošević,  Mešak, Mehić,  Mešić, Mešanović, Mišić, Milavica, Mirvić,Milić, Muhić, Muhović, Muftić,Muminović,  Musić, Muslić, Mustafić,  Mušanović, Mušović, Muratović, Mulaosmanović,  Mrkulić, Mrguda, 
Nalbantić, Neretlić, Nuhanović, (Nurudini), 
Ohranović, Omeragić,Omerović,  Omerbegović,  Otajagić, Osmanović, Omanović, Oprašić, Pavica, Pašić, Palo, Palić, Parović, Paralović,  Pita, Pinjo, Pecikoza, Pejdah, Pešto, Pezo, Pezić, Piljević,  Pleho, Plečo, Pločo, Pliska, Poljo, Podžić, Puhalo, Planja, Prepić, Prašo, Ramić, Ramović, (Ramadani),Resulović, Redžić, Redžović, 
Salan, Salčinović,  Salić,Salkić,  Saračević, Salihović, Salihagić, Sejtarija, Selimović, Selimbegović, Sejdić, Sejfić, Siručić, Sibalo, Sijerčić, Suljagić, Sućeska, Sočivica, Sokolović, Solak, Spahić, Smajić, Smajlović, Smnailović, Smajić, Smajović, Sporišević, Sućeska,  Sulejmanović,
Šahinpašić, Šabanović, Šabanić, Šatrović, Šajković, Šahman, Šehić, Šehović, Šepo, Šetkić, Šetić, Šišic, Šikalo, Šuša, Šošo, Šovšić, Šuvalija, Škaljić, Štitkovac, Šljivnjak, Šteta, 
Tabaković, Tantula, Tanković, Tahić, Talović, Teskeredžić, Titorić, Tiro,Tihić,  Torlak, Tvrtković, Vatreš, Velić, Vrabac, Vrana, Vražalica, Vukas, 
Zagorica, Zahiragić, Zec, Zeba, Zolota,Zolotić, Zuberović, Zukanović, Zukić, Zulfić,
Žiga, Živalj, Živojević, Žunić

Rusanovići (45) - Kulenović

Seljani (474) - Mednolučanin, Zimić, Begić, Bogilović,  Heljić, Jašarević, Ramić, Ramović, Ćurevac, Baždar, Halilović, Hodžić, Omeragić, Omerbegović, Curić, Karić,

Sjemeć 42

Sjeversko 100

Slap (80) - Cocalic, Tabaković, Gaković, Jusufbegović,  Bičić, Paraganlija, Vatreš, Ramić i Bašić, Vilić

Sočice 59 Osmanović, Spahić, Salihagić, Suljagić, Čaušević, - Banj Stijena (Omerbegović, Spahić)

Stara Gora (221) - Agić, Vatreš - Bagar (Agić,Vatreš i Poljo) - Poljanići (Agić)

Starčići (125) - Džananovići, Drnda  - Solakovići (Čaušević)

Stari Brod 48

Stjenice (56) - Bajić, Katica

Stop (73) - Halilović, Karić, Imamović, Hrvačić, Devedžija, Aličić, Pandža, Baručić, Rizvanović

Strmac (151) - Selak, Ramić, Zolota, Hajdarević, Jašarević

Sudići 35 - Čakarić, Janjoš, Adžem

Surovići (20) - Grabovica, Čubro, Osmanspahić, Fukalj, Džankić, Kulić,  Golić, Makaš

Šatorovići (112) - Hodžić, Šišić, Durmišević, Šabanić, Šabanović,  Mirvić, Dedić, Konaković,  Ćeskin, Mešanović, Vatreš - Drenova (Hodžić)

Šena Krena 53 - Jamaković, Šteta

Šetići (137) - Osmanović, Dedajić, Dizdarević, Branković, Šetić

Šljedovići (46) - Ajanović, Čengić, Herenda

Šljivno (26) - Šljivnjak, Omeragić - Debelo Brdo (Džananović i Muhić ) - Podbreza (Đedovići) - Paprica (Đedovici)

Štavanj 55

Trnovo (65) - Ćatić, Hodzić, Muminović, Omeragić i Hodo

Varošište (212) - Makaš, Ajnadžić, Kujović,  Gagula, Musić....

Vragolovi (179) - Alagić, Muhić, Džabija, Bahto, Suljagić, Jarović, Šovšić, Karahmet, Dobrača, Feriz, Karović, Kadrić

Vratar (278) - Guhdija, Hajrić, Ćesko, Heljić, Vatreš, Kurtić, Parnica, Bajić, Begić, Karga, Hajrić, Devedžija, Mahmutović, Delić, Kulovac, Durmišević, Zulan - Heljići (Heljić)

Vražalice 75 - Isović, Redžović

Vrelo (96) - Hodžić, Čaldara, Durmišević

Vrlazje (88) - Karić i Salihagić- Budaci (Korman) - Kosovići (Mušanović, Puhalo)

Zagajevi 14 - Mirvić

Zagorice (30) - Zagorica

Zakomo (179) - Hodžić, Kartal, Lutvić i Mušović, Ćutahija, Golić

Ziličina 37

Žepa (462) - Podžić, Kulovac, Omanović, Ohranović, Kaljević, Ćesko, Salkunić, Mednolučanin, Torlak, Otajagić, Kurtović, Pezo, Hodžić, Ramić,

Živaljevići (94) - Živalj, Kadrić, Jahić, Hodžić, Isaković, Kulovac, Arnautović, Mehić, Zimić, Dumanjić, Vatreš

Živaljevina (47) - Hrbat,  Imamović,  Čavčić, Nuhanović