27.6.11.

MONOGRAFIJA O ROGATIČKOM KRAJU

MONOGRAFIJA O ROGATIČKOM KRAJU

UDK 908 (497.6) Rogatica (049.3)
Mirko Pejanović
Sažetak
Tekst je prikaz monografije Rogatica.
http://www.facebook.com/pages/Rogatica-BiH/277672952951?v=app_2392950137#/vide /video.php?v=1075995595507

U izdanju TKD Šahinpašić štampana je 2009. godine monografija o Rogatici – gradskom središtu i opštinskom području. Za ovu vrijednu knjigu može se reći da je monografija o rogatičkom kraju. Pripremu za štampanje monografije obavili su organizacioni i redakcijski odbor. Oni su osmislili veoma zahtjevan projekt sa stanovišta sadržaja koji je našao svoje mjesto u monografiji. Poseban doprinos u radu organizacionog i redakcijskog odbora dali su Mehmed Sokolović i prof. dr. Jusuf Žiga. Valjalo je angažovati 14 autora sa različitim stručnim uklonima. U skupini autora su ljudi koji su rođeni, školovani i radili u rogatičkomkraju ili su rođenjemvezani za svoj zavičaj.Kako je život u prethodnimstoljećima u Bosni i Hercegovini bio satkan u obliku multietničke strukture, tako su i autori pripadnici bosanskohercegovačkih naroda – bošnjačkog, srpskog, hrvatskog i ostalih. 
Monografija je struktuirana u trinaest poglavlja, na način da se pravi uvid u razvoj Rogatice i njenog okruženja u minulim istorijskim vremenima. Tragovi življenja i razvoja prate se od srednjovjekovnog doba, zatim preko osmanske i austrougarske vlasti, te razvoja u dvije Jugoslavije, kao i u savremeno doba, u kome je Bosna i Hercegovina potkraj 20. stoljeća postala suverena država i prošla kroz agresivni rat sa pokušajem njene destrukcije. Veoma je bitno potcrtati pristup koji su autori osigurali u pisanju svojih tematskih cjelina. Ujednačeno je primijenjenmetod interpretacije činjenica na temelju dokumenata koji imaju istorijsku validnost. Na stranicama monografije našlo je mjesto 400 fotografija o kulturno-istorijskim spomenicima, prirodnim ljepotama, važnim kulturnimdogađajima i poznatim ličnostima. Na taj način autori su se odmakli od izazova bilo kog vida ideologizacije društveno-istorijskih procesa na ovom području. Rogatica se prvi put spominje 1425. godine, i to kao trg u župi Borač. Trg se nalazio uz glavni drum, zapravo uz trgovački put koji je u srednjem vijeku vodio od Dubrovnika prema unutrašnjosti Bosne. Kako monografija obuhvata istorijske periode razvoja od otomanske vladavine do savremenog doba, ona donosi uvid u najznačajnije socijalne, kulturne i političke procese u rogatičkom kraju tokom proteklih šest stoljeća. U početnim godinama otomanske uprave Rogatica se razvija u gradsko naselje po orijentalnim principima. Krajem 16. stoljeća Rogatica se naziva kasaba, što znači da je imala sve elemente gradskog naselja. Osim vjerskih i javnih objekata razvijala se i čaršija kao trgovačko-zanatsk i centar. U čaršiji su bili razvijeni potrebni zanati, kao što su: pekari, berberi, aščije, kožari, kovači i drugi. Među javnim objektima Rogatica je imala i medresu sve do 1914. godine. Dolaskom austrougarske uprave nastale su velike promjene u ekonomskom i socijalnom životu rogatičkog kraja. Usljed razvoja putnih komunikacija, poljoprivredne proizvodnje i zanatstva, grad mijenja svoj izgled i veličinu: osniva se 1903. godine vojna ergela za uzgoj konja na Borikama. Moderan gradski vodovod je izgrađen 1905/1906. godine. Izgrađena je i istočnobosanska željeznička pruga (1902-1906), koja preko dijela rogatičkog kraja i područjaMesići vodi do Ustiprače i Višegrada. Eksploatacija šumskog bogatstva dovodi strani kapital, što omogućuje industrijsku preradu drveta i industrijalizaciju Bosne i Hercegovine. Iz popisa stanovništva 1910. godine vidljivo je da je porastao broj gradskog stanovništva u rogatičkomsrezu.Gradsko stanovništvo je poraslo od 1895. do 1910. godine sa 2.508 na 3.378. U istomvremenu poraslo je i seosko stanovništvo od 24.132 na 32.394. U vremenu austrougarske uprave razvile su se kulturne organizacije „Prosvjeta“ i „Gajret“ i započinje svjetovno školovanje mladih generacija. I Rogatica i rogatički kraj imali su veliko stradanje zbog ratnih dejstava u Prvom svjetskom ratu. Između dva svjetska rata obnavlja se razvoj privrede (proizvodnja cigle i uglja), eksploatacija šumskog bogatstva i poljoprivredna proizvodnja. Otvaraju se građanske škole. Valja imati u vidu podatak da je u rogatičkom kraju nakon okončanja austrougarske uprave broj nepismenih stanovnika iznosio preko 95 odsto ukupne populacije. Pred Drugi svjetski rat u gradu Rogatica kao sreskom središtu bilo je 17 javnih institucija i 11 vjerskih objekata (sedam džamija, sinagoga, katolička i pravoslavna crkva). U toku Drugog svjetskog rata gradsko naselje Rogatica i cijeli rogatički kraj mnogo strada: autori bilježe da je tokom rata 1943. Godine 70 odsto muslimanskog stanovništva i oko 50 odsto srpskog stanovništva napustilo rogatički kraj, a 50 odsto seoskih naselja bilo je spaljeno. Kako je u rogatičkom kraju bio snažan narodnooslobodilački pokret, autori monografije su priredili posebno poglavlje o istaknutim borcima NORa. Prezentovane su kratke biografije 42 istaknuta prvoborca iz rogatičkog kraja.Među njima su, uz ostale, Adem Akšamija,Miloš Bijeljanin, Milorad Ikonić, Muris Branković, Ćamil Džindo, Ragib Džindo, Ramo Golić, Asim Hodžić, Mujo Hodžić Crni, prvi komandant muslimanske čete na Romaniji, Ratko Jovičić, Jovan Jovičić, Branko Karišik, Drago Purković, Šahin Šahinpašić. Zasebno poglavlje posvećeno je razvoju rogatičkog kraja u period socijalističke Jugoslavije 1945-1991.Autori nas podsjećaju da je 1946. godine cijelo područje opštine bilo bez električne energije. Volja za obnovom i razvojem pokrenula je sve građane opštine Rogatica nakon Drugog svjetskog rata. Zahvaljujući tome, u vrijeme socijalističke Jugoslavije, Rogatica je zabilježila veliki uspon u razvoju privrede, školstva, zdravstva, putnih komunikacija. Kao gradsko središte Rogatica je postal nosilac razvoja svoga okruženja. Porasla je zaposlenost i obuhvat osnovnim i srednjoškolskimobrazovanjem. Bitno je promijenjena struktura stanovništva. Po popisu iz 1981. godine u opštini Rogatica poljoprivredno stanovništvo je spalo na učešće od 30,4 %. U tri popisa stanovništva – 1971, 1981. i 1991, u opštini Rogatica nije se bitno mijenjala nacionalna struktura stanovništva. Po popisu stanovništva iz 1991. godine u opštini Rogatica je živjelo 21.978 stanovnika. Od toga je bilo 60,1 odsto Bošnjaka, 38,2 odsto Srba (Hrvata je bilo 0,1 odsto, Jugoslovena 0,8 odsto i ostalih 0,8 odsto). Od sedamdesetih pa sve do devedesetih godina 20. stoljeća grad Rogatica i njegovo okruženje, što znači rogatički kraj, bilježi zlatno doba u svom razvoju, ali istovremeno i u privredi, u školstvu, zdravstvu, komunalnoj infrastrukturi i razvoju sela. To je ono vrijeme u razvoju Bosne i Hercegovine kada je izgrađeno 1000 škola i asfaltne ceste do svih opštinskih centara u Bosni i Hercegovini. Zapravo, to je vrijeme kada je u Bosni i Hercegovini bilo zaposleno milion njenih građana, a izvoz bio veći od uvoza. U tim godinama je opština Rogatica imala pozitivne trendove u svim oblastima društvenog razvoja i bila je uspješni model lokalnog razvoja na temelju sopstvenih resursa i politike oslonca na vlastite snage. Ovakav trend razvoja zaustavljen je agresivnimratomprotiv Bosne i Hercegovine i njenih civila u vremenu 1992-1995. Stradao je znatan broj civila: ukupno 2.014 osoba. U pogledu nacionalne strukture, najviše je stradalo Bošnjaka – 1.651, i Srba 351. Bošnjačko stanovništvo je prognano i raseljeno iz grada Rogatice i seoskih područja. Sada opština Rogatica ima oko 12.000 stanovnika, dakle stanovništvo je prepolovljeno. Povratak Bošnjaka se nije ostvario sem u mjesnom području Žepa, i to 25 %. Poslije rata u gradu Rogatici živi oko 6.000 stanovnika. Autori su svojim istraživanjem do pojedinosti analizirali stanje povratka Bošnjaka u grad Rogaticu. Došli su do spoznaje koja je istinita, ali i porazna za ideju i praksu postratnog povratka izbjeglica. To najbolje ilustruju ove dvije činjenice:
• gradsko područje Rogatice je po popisu stanovništva iz 1991.godine brojalo 8.900 stanovnika. Od toga je 5.600 bilo bošnjačko stanovništvo, ili 63 %. Zaključno sa 2008. godinomu gradu živi oko 100 Bošnjaka, što je 1,8 % od predratnog broja, ili 1,7 % od sadašnjeg ukupnog broja stanovnika u gradu Rogatici;
• većina Bošnjaka koji su ostvarili pravo na imovinu nije se u nju vratila. Naprotiv, 50 % Bošnjaka je prodalo svoje vraćene kuće i stanove.
Državnim i stranačkim elitama u Federaciji Bosne i Hercegovine I Republici Srpskoj, kao i udruženjima Rogatičana, postavlja se pitanje može li model povratka u Žepu postati primijenjeni model i za grad Rogaticu i sela u njenom okruženju?
U monografiji je obrađen jedan dragocjeni kulturološki aspekt. Riječ je o ljudima iz rogatičkog kraja koji su svojim školovanjem i stručnim i naučnim postignućima postali uspješni i priznati stvaraoci u oblastima u kojima su radili. Tu je brojna skupina univerzitetskih profesora. Među njima je i moj cijenjeni kolega sa Fakulteta političkih nauka prof. dr.Jusuf Žiga, veoma zaslužan za pripremu i štampanje monografije. Tu je velika skupina umjetnika, među kojima su, uz ostale, Safet Zec i Dragan Jovičić, i veoma brojna i skoro najbrojnija skupina ekonomista, inžinjera i drugih struka koji su bili i danas su istaknuti stručnjaci i menadžeri u državnim, federalnim, kantonalnimi gradskiminstitucijama, te privrednim organizacijama grada Sarajeva. Poznato je da je dugo vremena predsjednik Privredne komore Sarajeva bio Hakija Muftić iz Rogatice. Mjereći po tome, Rogatica je bila rasadnik kadrova za potrebe privrede, obrazovanja i zdravstva. Iz skupine rogatičkih stvaralaca i uspješnih ljudi izdvajam sjećanje na akademika Avdu Sućesku, profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu. U najtežoj ratnoj 1993. godini bio je razgovor s članovima Akademije nauka i umjetnosti BiH u Predsjedništvu RBiH o mogućem zaustavljanju rata i iznalaženjumirovnog rješenja zaBosnu i Hercegovinu. Akademik Sućeska je tada prisutnim članovima Predsjedništva Republike Bosne iHercegovine rekao: „Bosna I Hercegovina je nakon gubitka svoje srednjovjekovne državne samostalnosti sačuvala svoj teritorijalni, politički i kulturološki integritet. Ali to je uvijek bilo unutar širih i velikih geopolitičkih cjelina: Otomanske imperije, Austro-Ugarske, dvije Jugoslavije. I u budućnosti, nakon postizanjamira, Bosna i Hercegovina kao savremena država imaće svoju stabilnost i perspektivu unutar širih geopolitičkih cjelina, dakle unutar Evropske unije. Činite sve da Bosna i Hercegovina dobije podršku i oslonac umeđunarodnoj zajednici i Evropskoj uniji, kako u postizanju mirovnog rješenja tako i u postratnom razvoju.“ Monografija o Rogatici ima istorijski i kulturološki značaj. Ona je svjedočanstvo o razvoju jedne opštine, ali i svjedočanstvo o promjenama u razvoju jednog bosanskog grada tokom viševjekovne prošlosti. Svim ljudima koji potiču iz rogatičkog kraja ili žive u Rogatici dobro će doći monografija o Rogatici.

20.6.11.

Geografski prikaz općine ROGATICA ( DIPLOMSKI RAD )

Mentor: Prof.dr.Safet Nurković
profesor: Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine




1. GEOGRAFSKI POLOŽAJ I GRANICE

U regionalno-geografskom smislu općina Rogatica se nalazi u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine. Pripada jugoistočnom dijelu Planinsko-kotlinske makroregije i to središnjem dijelu Gornjodrinske mezoregije.
Karta 1. Granice općine Rogatica
(Izvor: Karta Bosne i Hercegovine, 1:200.000, Swedesurvey Sweden i Geodetski zavod Bosne i Hercegovine, Sarajevo 2005. godine

Graniči na istoku sa općinom Višegrad, na jugoistoku i jugu sa općinom Rudo i Istočno
Goražde, na jugozapadu je općina Prača, a na zapadu i sjeverozapadu općine Pale i Sokolac.
Na sjeveru granicu čine općine Han-Pijesak i Vlasenica, a na sjeveroistoku općina Srebrenica.
Od tromeđe između općine Rogatica, Višegrad i Srebrenica granica ide rijekom Drinom do naselja Slap odnosno ušća rijeke Žepe u Drinu, a nastavlja se ka jugu do sela Zagrađe, odakle nastavlja do planine Sjemeć (1188 m) i Ivice (1496 m) .
Od planine Ivice granica se nastavlja u pravcu sjeverozapada do naselja Metaljka.
Granica dalje vodi prema jugu preko planine Vlahinje (1106 m) do naselja Trbosije gdje je tromeđa između općina Rogatica, Višegrad i Rudo i do naelja Dvorište tromeđe između općina Rogatica, Rudo i Višegrad. Od tromeđe prema Rudom granica vodi prema sjeverozapadu do naselja Brčigovo pa nastavlja ka jugu do planine Petibor (1184 m) pa na istok preko planina Jabuka (1084 m), Vranovina (1270m), Hranjen (1174 m) do Čemernice (1344 m) i tromeđe općine Rogatica, Goražde i Prača. Granica dalje vodi prema sjeveru preko planine Gosina (1025 m) i tromeđe općina Rogatica, Prača, Pale do naselja Ponor i tromeđe općina Rogatica, Pale, Sokolac i nastavlja se ka sjeveroistoku preko planine Crni Vrh ( 1105 m) i Devetak (1155 m) koji čini tromeđu općina Rogatica, Sokolac i Han Pijesak. Granica dalje vodi do naselja Mislovo na sjeveru i skreće ka istoku preko sela Borovac a prema jugu skreće od naselja Brložnik do južnih obronaka planine Javor koja predstavlja granicu općina Rogatica, Han Pijesak,Vlasenica i Srebrenica. Granica sa Srebreničkom općinom ide jugoistočno preko planine Zlovrh (1525 m) i naselja Krušev Do i Pripečak do pomenute rijeke Drine.
Karta 2. Općina Rogatica – geografska karta
(Izvor: Geografska karta Bosne i Hercegovine 1:1 000 000, Federalno ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Sarajevo, 1996)

Matematičko-geografski općina Rogatica se prostire između planine Gosine 18º 53' igd. na zapadu i rijeke Drine 19º 12' igd. na istoku. Krajnja južna tačka je na rijeci Drini 43º 41' sgš između planina Priluk i Grabež a sjeverna na planini Radava 44º 01' sgš.
Slika 2. Pogled sa Brda Ljun, preko Rogatice, na Zasadu i Debelo brdo
(Izvor Google Earth pro i http:www.//earth.google.com/)

U geotektonskom pogledu općina Rogatica pripada zoni unutrašnjih Dinarida, odnosno u centralnoj ofiolitskoj zoni i dijelom u unutrašnjoj zoni paleozojsko-trijaskih masiva Istočne Bosne. Preovladavaju stijene trijaske formacije kredne starosti, predstavljene klastičnim sedimentima, pješčarima, laporcima, krečnjacima i dolomitima kao i komformnim izljevima vulkanskih stijena sa piroklastitima i rožnacima.(3)

Reljefno općina Rogatica zahvata jugoistočni dio Planinsko-kotlinske oblasti. U geomorfološkom pogledu općina Rogatica je ispresijecana dolinama manjih riječnih tokova Rakitnice, Žepe i srednjeg toka Prače. Između dolina ovih rijeka prostiru se kotlinski i brdsko-brežuljkasti tereni koji su najizraženiji u zapadnom dijelu. Istaknute planinske morfostrukture nalaze se na sjeveru, istoku i jugozapadu a najveće su Devetak, Sjemeć, Tmor, Mednik i Bokšanica.

Klimatski općina Rogatica gravitira južnom dijelu sjevernog umjerenog toplotnog pojasa. Južni, zapadni i središnji dio predstavljen je predplaninskim umjerenokontinentalnim tipom klime, a na sjevernom osjećaju se uticaji planinske umjerenokontinentalne klime. Dolinom rijeke Drine sa sjeveroistoka prodiru uticaji umjerenokontinentalne klime. Po Kepenovoj klasifikaciji ova općina ima zestupljen Cfb i Cfc klimatski tip.
Prostor općine Rogatica hidrografski pripada slivu rijeke Drine koja ujedno ima i najrazvijeniji hidrografski sistem na području Bosne i Hercegovine. Rijeka Drina, sa područja ove općine prima lijeve pritoke a to su Žepa i Prača.
U pedološkom pogledu na teritoriji općine Rogatica preovladavaju tla automorfnog razdjela a to su slojevi crvenice i kalkokambiosola i odvojenog tipa kalkokambiosola te distričnog kambiosola i rankera. (6)

Posmatrano sa biogeografskog stanovišta ova općina ima odlike srednjoevropske vegetacione zone i pripada vegetaciji Unutrašnjih Dinarida koju čine različite vrste bora, jele, smrče, hrasta i bukve.

Saobraćajno središte je grad Rogatica koja se nalazi na magistralnom putu koji Sarajevo i centralnu Bosnu spaja preko Višegrada sa Srbijom, preko Goražda i Foče sa istočnom Hercegovinom, te preko Goražda i Čajniča sa Pljevljima i Crnom Gorom.

Općina Rogatica ima površinu od 664,37 km². Podijeljena je na 11 mjesnih zajednica i ima 119 naselja. U administrativno-političkom pogledu pripada entitetu Republika Srpska.
Slika 1. Pogled sa Brda Ljun, preko Rogatice, na Zasadu i Debelo brdo
Izvor: (53)

Grad Rogatica se nalazi u južnom dijelu istočne Bosne na nadmorskoj visini od 525 m. Smještena je u prostranoj kotlini duž lijeve i desne obale rijeke Rakitnice koju redom zatvaraju brdo Ljun sa sjeverozapada, te brda Goletica, Tmor i Zasada sa istoka i jugoistoka. Rogatica je središte sliva rijeke Rakitnice a u širem smislu i središte sliva srednjeg toka rijeke Prače.[img size=150][/img]
2. PRIRODNOGEOGRAFSKE KARAKTERISTIKE

2.1. Geološko-geotektonske karakteristike

Geološko-geotektonske odlike prostora općine Rogatica je vrlo složena nastala kao rezultat dugog geološkog razvoja i geotektonskih procesa.

Općina Rogatica teritorijalno pripada geotektonskom kompleksu unutrašnjih Dinarida koja na jugu dopire do starijih paleozojskih naslaga poznatih kao tzv. pračanski paleozoik. Naslage iz pračanskog paleozoika grade manjim dijelom južni obod planine Gosine. Naredni sedimentaciono tektonski ciklus u razvoju Zemljine kore je mezozojski tektonski orogeni razvoj sa tri značajna odjeljka: trijas, jura, kreda. Ove naslage su široko rasprostranjene na području općine Rogatica. Najdublji dijelovi su predstavljeni klastičnim karbonatnim naslagama koji u unutrašnjim Dinaridima imaju i vulkansko-sedimentne i flišne naslage. Ove naslage su različito tektonizirane i u sedimentnom kompleksu orudnjene.

Karta 3. Geološka karta općine Rogatica
(Izvor: geološka karta SFRJ 1:100 000 listovi Višegrad i Prača,Savezni geološki zavod Beograd, 1982. godine)


Najmlađi odjeljak geološkog razvoja kenozoik također je prisutan u geološkoj građi rogatičke općine. Pored marinskih krečnjačkih i klastičnih naslaga, iz mlađeg tercijara su prisutne i slatkovodne ugljonosne naslage.

Najstarije naslage na području općine rogatica datiraju iz paleozojske ere P3 ali su zastupljene samo u užem južnom dijelu planine Gosine, na graničnom dijelu sa općinom Goražde sa karakterističnim dolomitičnim krečnjacima, pješčarima, konglomeratima i brečama.

Najzastupljenije naslage datiraju iz mezozojske ere i predstavljene su trijaskim i jurskim sedimentima.

Donji trijas T1 je zastupljen u podgorini planine Šaran i zapadnim obroncima planine Sjemač. Predstavljen je uglavnom sa kvarcom, liskunovitim pješčarima, alverolitima i glincima.

Andezitne naslage a iz ovog perioda pružaju se u jugoistočnom dijelu općine Rogatica u naseljima Kopljevići, Orahovo, Pokrivenik, Trnovo i Dub.
Srednji gornji trijas sa masivnim i brečastim krečnjacima izgrađuje najveći prostor planina Sjemač i Gosina te između naselja Dobrašina i Rakitnica. Iz ovog perioda T22 postoje i naslage krečnjaka, rožnaca, tufova i glinaca u Dobromerovićima jugoistočno od Rogatice i na jugu u području planine Tvičijak. Masivni sprudni krečnjaci srednjeg trijasa T23 izgrađuju najveći dio sjeveroistočnog, srednjeg i jugozapadnog dijela Rogatičke općine. Na sjeveroistoku to su Zlovrh te od Mislova preko Bokšanice, Klanca, Starogorske stijene pa na jug polulučno do Debelog brda i dalje prema zapadu preko Đedovića, Pešurića, Šatorovića do Ziličine. U jugozapadnom dijelu općine tvore šire područje naselja Ozerkovići, Planje, Budaci, Vrlazje, Kovačica, Rusanovići, Rudine, Jarovići, Golubovići i Sudići.

Gornji trijas T3 zahvata široko prostranstvo planine Mednik te okoline Milinkovića, Brankovića, Beheća, Radovića i Točionika u središnjem dijelu općine kao i Mareviće, Kramer Selo i širi pojas planine Rudine i Crnog vrhana na zapadu. Poznate tvorevine megalodonskog krečnjaka iz ovog perioda zastupljene su i u širem pojasu Laza, Ljubomišlja i Borovca, na sjeveroistočnom dijelu općine Rogatica. Iz ovog perioda u dva odvojena lokaliteta na jugoistoku općine Rogatica, zastupljeni su pločasti i slojeviti krečnjaci sa rožnacima TJ i to na području Ćubrića i Kulinove kose.

Jurske naslage rožnaci, glinci i pješčari J na području općine Rogatica rasprostranjene su u sjevernom i sjeveroistočnom pojasu od Točionika i Rađevića do naselja Štavanj u nekoliko lokaliteta odvojenih megalodonskim krečnjacima te na lokalitetu od Rogatice do Kosova i manjim dijelom na jugoistoku u okolini naselja slivno.

Naslage iz Kenozojske ere predstavljene su miocenskim i kvartarnim sedimentima.

Miocen 1M23 je zastupljen konglomeratima, pješčarima i laporima debljine 200 m u središnjem dijelu općine od Plješevice do Vratsalića, te oko Rogatice u Kovanju, Pašića Kuli. Na pojedinim lokacijama npr. u širem području Seljana nalaze se naslage mrkog uglja. Naslage krečnjaka, lapora, laporovitog krečnjaka i pješčara sa mrkim ugljem iz miocena 2M23 zastupljene su u mjestima Kukavice, Kujundžijevići, Živaljevini i južno od Seljana kod Rogatice.

Kvartarne naslage na području Rogatice zauzimaju ograničeno prostranstvo a predstavljaju ih deluvijalno-proluvijalni zastori na zapadu u Dobračama i Brezju te u Okruglom i Strmcu u središnjem dijelu te u Žepi, Čavčićima, Vrelu i Slapu na sjeveroistoku općine kao i toku rijeke Drine na granici sa općinom Višegrad, a sključivo deluvijalne d naslage u Pripečku, toku rijeke Prače na jugu i toku rijeke Rakitnice u području naselja Kosovo. Proluvijalne naslage pružaju se u naseljima Godomilje, Babljak i Borike. (Izvor: Karta br.3)

2.2 Geomorfološke karakteristike

Reljef općine Rogatica rezultat je djelovanja kako endogenih tako i egzogenih sila kroz dugi geološki period. Glavne crte reljefa nastale su u mezozojskoj i kenozojskoj eri i pripadaju najvećim dijelom trijaskoj geološkoj periodi, a naknadnim neotektonskim radijalnim pokretima krupne morfološke cjeline su izdijeljene na manje morfostrukturne oblike. Riječni tokovi su u mnogome izdijelili ove morfostrukturne oblike usijecajući u njih svoje doline kompozitnog karaktera.

Orografski, općina Rogatica je pretežno srednjeplaninska. Od čitave površine rogatičke općine, 20% otpada na visine do 500m, dok je 80% planinske teritorije sa visinom između 800 i 1.600 m.

Na sjevernom dijelu općine Rogatica izdvajaju se planinski masivi i hrbati unutrašnjih Dinarida. Svojom visinom dominiraju Zlovrh (1525 m), Devetak (1155 m) a kao nastavak Devetaka, dinarskim pravcem pružanja, nastavlja se Bokšanica sa najvišim vrhom Klanac
(1275 m). Južno od Bokšanice paralelno se pružaju planine Mednik (1229 m) Rujnik (1046 m), Brdina (1310 m) i Sjemeć (1188 m).

Južni dio općine predstavljen je brdsko-planinskim reljefom sa usječenim kotlinskim proširenjima. Izdvajaju se Debelo brdo (1113 m) i Tmor (1350 m) sjeverno od Rogatice te Kopljevići (1229 m) i Pokrivenik (1106 m) jugoistočno.
Zapadni dio općine karakterišu vrhovi Gosine (1025 m), Crni vrh (1105 m) i V. Kom (938 m).

Morfološki je cijelo ovo područje, u stvari, jedna velika površ, na mnogim mjestima ispresijecana manjim ili većim dolinama, pretežno zatvorenog tipa. Ova površ najvećim dijelom je sastavljena od trijaskih krečnjaka, a čine je tri snižene manje kotline: rogatička, osovska i godomiljska. Godomiljska kotlina je odvojena od prve dvije i leži na jugu planine Bokšanice (1275 m), sa visinom od 720 do 800 m. Kroz nju teče manji vodeni tok rječica Sutjeska, koja se kroz krečnjake probija u rogatičku kotlinu. Rogatičku kotlinu presijeca rječica Rakitnica, čiji se izvor nalazi na visini od 800 m ispod Stupnog dola. Sve do sjevernog dijela sela Plješevica gradi klisurastu dolinu odakle prelazi u rogatičku kotlinu gradeći male meandre. Pri izlasku iz kotline probija se kroz klisuru ispod sela Zaganovića i Donjih Kukavica, gdje joj je dolina proširena, a zatim ponovno pravi klisuru do samog ušća u Praču, istočno od sela Mesića.

Fluvio-denudacioni oblici su vezani za sve riječne doline. Za vrijeme oligomiocena Sutjeska, Rakitnica i Prača odnosno doline tih rijeka nisu imale sadašnje dubine. Njihovo usijecanje u apsolutnoj je vezi sa usijecanjem rijeke Drine. Taj proces spomenutih rječica počeo je u vrijeme srednjeg miocena i vršio se tokom oligomiocena, tj. za vrijeme jezerske faze. Doline Drine, kao i doline spomenutih rječica, starije su od pleistocena (ledenog doba). Prije isijecanja svojih dolina, ove rječice su punile jezera koja su postojala u pliocenu.
Povlačenje vode iz ovih jezera prema Drini, odnosno Panonskom bazenu ostavilo je na stranama kotlina nekoliko terasa koje odgovaraju pojedinim fazama tog povlačenja i nalaze se na različitim nadmorskim visinama. Tako se s lijeve strane Rakitnice mogu pratiti dvije izgrađene terase, i to prva na visini od 570 m a druga na visini 560 m. Na prvoj se nalazi selo Plješevica, a na drugoj Krčići i Berhamovina.
Karta 4. Geomorfološka karta općine Višegrad
(Izvor: Geomorfološka karta 1: 500 000, Savez geografskih društava Jugoslavije, Geokarta Beograd,1992.)


S desne strane Rakitnice terase su na visini 600, 570 i 540 m u Kovanju i Pavičinoj Kuli, a nešto niže niz riječni tok na 560, 550 i 540 m. (5,8)

Dakle, u gornjim dijelovima riječnog toka karakteristična je vertikalna erozija koja se manifestuje vertikalnim usijecanjem riječnog toka u topografsku površinu. Bočna erozija karakteristična je na području rogatičke kotline te je riječno korito bočno prošireno. Oko rijeke Rakitnice kotlina je široka i predstavlja prostranu aluvijalnu ravan koja je nastala oblikovanjem nanosnog riječnog materijala iz gornjih dijelova riječnog toka..

Na osnovu navedene visinske podjele zaključujemo da postor općine Rogatica ima složenu reljefnu strukturu nastalu tokom duge geološke historije. Djelovanjem egzogenih sila nastali su kraško-korozioni oblici koji su posebno izraženi u sjeverozapadnom dijelu pružajući se dalje prema jugoistoku općine Rogatica. Kraški oblici reljefa zastupljeni su na području od Devetaka do rijeke Drine pravcem sjeverozapad-jugoistok a predstavljeni su škrapama, vrtačama, kraškim pećinama i jamama. Pored pomenutog Devetaka izdvajaju se kraški oblici na Bokšanici, Medniku, Crnom Vrhu, Borikama itd. Sjeverozapadni obronci planine Bokšanice odlikuju se strmim odsjecima koji su na više mjesta ispresijecani strmim olučastim žljebovima, sve do podnožja odsjeka. Olučasti žljebovi, kroz koje se kreće stjenoviti materijal predstavlja točila na čijem je kraju nagomilan materijal kupastog uzvišenja, koji se naziva sipar. Na pojedinim mjestima planine Bokšanice u blizini naselja Slap mogu se primijetiti jedinstveni siparski pojasevi koji su rezultat intenzivnog fizičkog razaranja stijena i dugotrajnog nagomilavanja siparskog materijala. Ovi siparski pojasevi su plazevi čija je gornja i donja ivica skoro paralelna, a uslijed nagomilavanja pad terena je znatno smanjen.
Slika 3. Planina Sjemeć
Izvor: (48)

2.3. Klimatske karakteristike općine Rogatica


Klima općine Rogatica uvjetovana je nizom faktora koji određuju sve njene elemente: temperaturu zraka, vlažnost, vjetrove, pritisak zraka, trajanje sunčeva sjaja i sve druge meteorološke elemente koji skupno, za duži period, određuju vrijeme i klimu. Njen geografski položaj i reljef, geološka podloga, pokrivenost terena biljnim zajednicama, prodor zračnih masa dolinom rijeke Drine, uvjetuju njene osnovne odlike.

Kepenovom klasifikacijom klimata općina Rogatica pripada C klimatskom pojasu. U okviru C klimata koji predstavlja umjereno toplu i vlažnu klimu Rogatica pripada Cf klimatu sa ravnomjernom količinom padavina u godini. S obzirom da je ljeto sa temperaturom najtoplijeg mjeseca niža od 22˚C, a najmanje četiri mjeseca imaju prosječnu temperaturu iznad 10˚C izdvaja se Cfb determinacija Kepenovog klimata. Na području općine Rogatica izdvajaju se i područja sa svježim ljetom pri čemu 1-4 mjeseca imaju prosječnu temperaturu višu od 10˚C, a najhladniji mjesec temperaturu nižu od -3˚C izdvaja se Cfc determinacija Kepenovog klimata. (21,232)

Područje općine Rogatica leži na kontaktu južnog dijela sjevernog umjerenog toplotnog pojasa i sjevernog dijela suptropskog pojasa. Klimatske karakteristike ovog kraja u neposrednoj su vezi sa nadmorskom visinom. U nižim dijelovima zaklonjenim od sjevernih vjetrova, vlada pretežno umjerenokontinentalna klima dok dolinsko-kotlinski predjeli, pobrđa i niske planine imaju pretplaninsku klimu. Kiše najčešće donose zapadni vjetrovi /vrlo rijetko vjetrovi juga i istoka/. Ljeti duvaju jugoistočni vjetrovi koji ishode sa Tare i Pive i prodiru dolinom Drine, pa zatim dolinom Prače, a poslije preovladavaju oni koji dolaze sa sjevera i istoka.

Klimatske prilike na području općine Rogatica mogu se najbolje vidjeti na osnovu klimatskih pokazatelja.
Tabela 1. Godišnji tok temperature zraka u Rogatici u periodu od 1961-1990. god. (ºC) Izvor: (47)

Na osnovu podataka iz tabele može se vidjeti da je najtopliji mjesec juli sa prosječnom temperaturom 18,0ºC. a zatim slijedi avgust sa prosječnom mjesečnom temperaturom od 17,7ºC. Od ovog perioda temperatura postepeno opada do mjeseca januara u kome se javljaju minimumi srednjih mjesečnih temperatura.

Prosječna temperatura najhladnijeg mjeseca, iznosi -2,9ºC.

Godišnje kolebanje temperature zraka između najtoplijeg i najhladnijeg mjeseca iznosi 20,9ºC.
Grafikon 1: Godišnji tok temperature zraka u Rogatici od 1961-1990. godine (Izvor: podaci iz tabele br. 1.) Izvor: (47)

Na osnovu podataka sa meteorološke stanice Rogatica, u periodu od 1961-1990. godine prosječna godišnja temperatura zraka iznosila je 8,4ºC.
Tabela 2. Apsolutne maksimalne i minimalne temperature zraka u Rogatici 1961-1990. godine (ºC) Izvor: (47)

Apsolutna maksimalna temperatura u Rogatici od 1961-1990. godine izmjerena je u julu i iznosila je 39,5ºC. dok je u januaru izmjerena apsolutna minimalna temperatura od -28.3ºC.
Tabela 3. Srednji broj dana sa mrazom u Rogatici 1961-1990 godine Izvor: (47)

Česta su pojava kasni mrazevi, koji ponekad nanose velike štete voću i povrću, a javljaju se krajem maja pa čak i početkom juna mjeseca. Mjesec januar je imao prosječno 28,2 dana sa mrazom za period od 1961-1990 godine. Prosječno prvi dan sa pojavom mraza uz minimalnu temperaturu 0ºC je 10. oktobar, a prosječno posljednji dan sa pojavom mraza uz minimalnu temperaturu od 0ºC je 2. maj. (Izvor: FHMZ Sarajevo)
Ukupna godišnja količina količina padavina u Rogatici u periodu od 1961-1991. godine je 801mm, a prosječna godišnja 66,75 mm.

Tabela 4. Srednja mjesečna količina padavina u periodu od 1961-1990 godine. (mm) Izvor: (47)

Najveća prosječna količina padavina izmjerena je u junu 80mm i novembru 80mm a najmanja u mjesecu martu 51mm.

Grafikon 2: Godišnji tok količine padavina u Rogatici
(Izvor: podaci iz tabele 4.)

Godišnja količina padavina kreće se od 700 do 800 mm u samoj Rogatici i bližoj okolini, dok se u susjednim planinama i uzvišenjima penje do 1500 mm. Najviše taloga pada u aprilu, maju, junu i novembru.
Tabela 5. Srednji broj dana sa snježnim pokrivačem i maksimalna visina snježnog pokrivača za period 1961-1991. godina Izvor: (47)

Najveća visina snježnog pokrivača za navedeni period je u januaru i iznosi 65cm. Prosječno za navedeni period snijeg visine 10 cm zadržava se na podlozi 12 dana dok snijeg visine 30 cm prosječno svega 2 dana. Snijeg visine 50 cm zadržava se prosječno samo 0,5 dana u mjesecu januaru. Na planinama snijeg se zadržava do kasno u proljeće.
Tabela 6. Srednji broj vedrih i oblačnih dana u periodu od 1961-1990. godine Izvor: (47)

Iz tabele je vidljivo da je decembar mjesec sa najviše oblačnih dana. Prosječno za navedeni period u toku godine ima 39 vedrih dana i 168 oblačnih.

Tabela 7. Srednja relativna vlažnost zraka (%) u periodu od 1961-1991. godine. Izvor: (47)

Vrijednosti relativne vlažnosti zraka postepeno opadaju od zimskog perioda kada iznose prosječno 83,66% prema ljetnom periodu kada se javlja najniža vrijednost relativne vlažnosti
zraka koja iznosi 72,66%. U jesenjem dijelu godine relativna vlažnost zraka iznosi 80,33% i veća je u odnosu na proljetni period godine kada iznosi 78%.

Grafikon 3. Klimadijagram za MS Rogatica u periodu 1961-1990 godina
(Izvor podaci iz tabela: 1. i 4.)

Geografski položaj, reljefni sklop kao i vegetacioni pokrov uslovljavaju pravce i brzine vjetrova navedene u tabeli.

Tabela 8: Prikaz čestina i srednjih brzina pojedinih pravaca vjetra. Izmjerenih na meteorološkoj stanici Rogatica.
C = TIŠINA Izvor: (47)

U Rogatici preovladavaju vjetrovi nad tišinama. Vjetar je zastupljen 83,2%, a tišina 16,8
Grafikon 4. Čestine i srednje brzine pojedinih pravaca vjetra
Izvor: (47)

Analizirajući ruže vjetrova dolazimo do zaključka da vjetar najviše puše iz pravca sjevera (najčešći pravac vjetra sa 28,0% čestine), sjeveroistoka i juga. Ovakav pravac vjetra je i razumljiv s obzirom na reljefni sklop Rogatice koju zatvaraju brdo Ljun sa sjeverozapada, te brda Goletica, Tmor i Zasada sa istoka i jugoistoka. Sjeverni vjetar je uglavnom karakterističan za hladniji period godine i puše iz kontinentalne unutrašnjosti dolinom rijeke Rakitnice donoseći padavine i zahlađenje.

Za brzine vjetrova je karakteristično da su umjereni i sličnih brzina. Po Boforovoj skali dostižu srednju brzinu od 2,0 Bofora što je potvrda pomenute zatvorenosti Rogatice od uticaja jačih vjetrova. Dostignuta srednja vrijednost od 2,0 Bofora do rogatice dopire iz pravca sjevera, juga, jugoistoka i jugozapada.

2.4. Hidrografske karakteristike općine Rogatica


Hidrografske raznolikosti općine Rogatica rezultat su složenih uticaja međusobno različitih komponenata prirodne sredine. Među najvažnije spadaju klimatske karakteristike koje određuju vodnu masu, zatim geološki, odnosno hidrološki uslovi i reljef teritorije. Svi vodeni tokovi općine Rogatica pripadaju slivu Crnog mora.

Karta 5. Hidrološka karta općine Rogatica
Izvor: (51)

Najveća rijeka rogatičke općine je Drina koja samo manjim dijelom svoga toka protiče ovim područjem. Dolina Drne je kompozitna, a kompozitnost ili smjena proširenja i suženja je rezultat selektivne erozije: u mekšim naslagama su kotline, a u otpornim klisure i kanjoni. Rijeka Drina na jugoistoku čini granicu između općine Rogatice i Rudo u dužini od 4 km a takođe predstavlja i prirodnu granicu na istoku između općina Rogatica i Višegrad u dužini od 24 km. Dolina rijeke Drine na ovom području je usječena u trijaske krečnjačke naslage. Prosječna širina riječnog korita iznosi 50-60 m a maksimalna 200 m, a prosječni pad riječnog korita 1,03 %.

Tabela 9: Srednja vrijednost vodostaja rijeke Drine na stanici 229a od 1981-1991. god. (cm) Izvor: (47)

Na osnovu podataka iz tabele zaključujemo da je maksimalni vodostaj na rijeci Drini u aprilu, što je posljedica otapanja snijega. Najviša količina padavina izluči se u junu i novembru. To znači da se periodi visokog vodostaja ne poklapaju sa maksimalnom količinom padavina. Dakle na Drini je izražena nivalna retencija Minimalni vodostaj je u mjesecu julu, a razlog je povećano isparavanje uslijed povećanih temperatura zraka koje su u prosjeku za period od 1961-1990 iznosile 16 ºC.

Slika 4. Kanjon rijeke Drine
Izvor: (53)

Tabela 10: Srednja vrijednost proticaja na rijeci Drini u periodu od 1981-1991. god. (m³/s) Izvor: (47)

Na osnovu podataka iz tabele zaključujemo da rijeka Drina svoj maksimalni proticaj dostiže u aprilu zbog otapanja snijega i povećane količine padavina. Minimalni proticaj je u periodu juli-avgust, kao posljedica smanjene količine padavina.

Grafikon 5. Srednji mjesečni proticaj na rijeci Drini od 1981-1991. godine
(Izvor: Podaci iz tabele 10.)

Sa teritorije rogatičke općine Drina prima rijeku Žepu koja predstavlja njenu lijevu pritoku. Rijeka Žepa nastaje 6 km južno od Han Pijeska u podnožju planine Žep (1 537 m).
Vrelo od kojeg nastaje naziva se Široko vrelo i nalazi se na 980 m nadmorske visine. Najizdašnije vrelo od koga Žepa dobija vodu je nedaleko od sela Stop, samo 4 km ispred njenog ušća. Ovo vrelo je u narodu poznato kao Šakirino vrelo. Ukupna dužina rijeke Žepe iznosi 25,1 km. Ulijeva se u Perućačko jezero na Drini, kod sela Slap koje se nalazi se na 291 m nadmorske visine. Vertikalna razlika od izvora do ušća iznosi 689 m, a pad riječnog korita 2,74 %.

Slika 5. Ušće Žepe u Perućačko jezero
Izvor: (54)

Lokalitet VS Žepa na vodotoku Žepa udaljen je cca 1,5 km od ušća u akumulaciju Bajina Bašta pa prema tome, hidrološka stanica relevantno reprezentuje količine protoke na vodotoku Žepa.
Također, obzirom da u periodu 1965-1967 godina i 1982-1985 godina, nisu vršena hidrometrijska mjerenja protoka i činjenicu da je korito promjenjivo – podaci o vodostajima iz navedenog perioda nisu tretirani. Tako, stvarno razdoblje hidrološke obrade je: 1962-1964 godina i 1968-1981 godina.

Tabela 11: Srednja vrijednost proticaja rijeke Žepe od 1962-1981. godine (m³/s). (Izvor podataka FHMZ Sarajevo)

Prema podacima iz tabele vidljivo je da rijeka Žepa najveću srednju vrijednost proticaja, za navedeni period, ima u aprilu 5,85 m³/s a najmanju u julu 2,62 m³/s .
Maksimalna vrijednost proticaja izmjerena je 1968. godine u decembru i iznosila je 37,70 m³/s. Minimalna vrijednost proticaja izmjerena je 1968. godine u januaru i iznosila je svega 1,04 m³/s a ista vrijednost izmjerena je u avgustu, septembru i novembru 1971. godine kao rezultat smanjene količine padavina u navedenom periodu. (Izvor podataka FHMZ Sarajevo)
Lijeva pritoka rijeke Drine je i Prača koja jednim dijelom svog toka protiče rogatičkom općinom, a u Drinu se ulijeva na području općine Goražde. Prača nastaje od vrela Prače na sjevernim padinama Jahorine na 1540 m nadmorske visine. Protiče kroz naseljena mjesta: Podgrab, Prača, Renovica, Mesići i Ustiprača gdje se ulijeva u Drinu. Rogatičkom općinom protiče kanjonom koji je usječen u planinu Gosinu, Gole strane i Litice sve do Mesića.

Srednje vrijednosti proticaja mjerene na vodomjernoj stanici Ustiprača na vodotoku Prača (ušče u Drinu), prikazane su u sljedećoj tabeli.

Tabela 12. Srednja vrijednost proticaja rijeke Prače od 1967.-1985. godine (m³/s) (Izvor podataka FHMZ Sarajevo)

Na osnovu tabele zaključujemo da je rijeka Prača svoj maksimalni srednji proticaj u periodu od 1967-1985. godine ima u aprilu i martu uslijed otapanja snijega i povećane količine padavina, a najmanji u oktobru i septembru zbog smanjene količine padavina. Prosječna godišnja vrijednost proticaja za mjerni period iznosila je 13,2 (m³/s). Istočno od naselja Mesići u rijeku Praču ulijeva se rijeka Rakitnica. Rakitnica izvire ispod Stupnog dola na nadmorskoj visini od 800 m. Istočno od istoimenog sela, sa lijeve strane prima pritoke Sušicu i Bereg. Od izvorišta pa do rogatičke kotline Rakitnicu odlikuje klisurasta dolina.U rogatičku kotlinu dotiče sjeverno od sela Plješevice. U prostoru rogatičke kotline prima desnu pritoku Radavu a u samom gradu potok Toplik. Desna pritoka rijeke Rakitnice u rogatičkoj kotlini je rječica Sutjeska koja nastaje od Velike i male Sutjeske u podnožju niske planine Ljubeš. Kroz cijelu kotlinu Rakitnica ima normalan tok sa veoma malim padom i meandrima. Pri izlasku iz kotline probija se kroz klisuru ispod sela Zaganovića i Donjih Kukavica, gdje joj je dolina proširena, prima desnu pritoku Rakoč i lijevu Lukavicu a zatim ponovo pravi klisuru do samog ušća u Praču.
Tabela 13. Srednja vrijednost proticaja rijeke Rakitnice od 1982.-1990. godine (m³/s) (Izvor podataka FHMZ Sarajevo)

Iz tabele je vidljivo da je najveći proticaj rijeke Rakitnice u martu a najmanji u septembru.

Slika 6. Kanjon rijeke Rakitnice
Izvor: (53)

Po rubovima rogatičkih kotlina javljaju se izvori koji pretežno nastaju na granici između površinskih krečnjaka i nepropusnih stijena u podlozi. Najpoznatiji primjer takvog izvora je vrelo u samoj Rogatici, koje se javlja na verfenskoj podlozi sa konstantnom temperaturom od oko 7˚ C. Taj izvor zove se Toplik.

2.5. Pedogeografske karakteristike općine Rogatica

Prirodno-geografski faktori imaju najveći uticaj na formiranje tala kao što su geološki sastav, reljef, klima, vode, vegetacijski pokrov.

Karta 6. Pedološka karta općine Rogatica
Izvor: (12)

Da bi se formirala tla, pored navedenih faktora, potrebni su određeni prirodni uslovi među koje spadaju: minerološko-petrografski sastav terena, odnosno stijene koje raspadanjem daju osnovni materijal za postanak tala. Stijene tlu daju minerološku komponentu, a organizmi svojim raspadnutim dijelovima, biogenu.
Litosol, kalkomelanosol i mozaik litosol-kalkomelanosol na krečnjacima i dolomitu
zastupljen je u krajnjim istočnim i sjeveroistočnim dijelovima općine Rogatica tj. u dijelu gdje je rijeka Drina izgradila svoje duboke kanjone i klisure kao što je prostor Starogorske stijene. Ova tla spadaju u skupinu nerazvijenih tala, dubine su oko 20 cm i sastavljeni su od šljunka i pijeska. Na padinama Starogorske stijene karakteristična je rastresita podloga od sipara.
Kalkokambiosol i mozaik kalkomelanosol-kalkokambiosol na krečnjaku ima najveće rasprostranjenje na području rogatičke općine. Ova vrsta tla zastupljena je najvećim dijelom u zapadnom, srednjem i južnom brdsko-planinskom dijelu općine. Ova tla spadaju u skupinu razvijenih koja se nalaze na krečnjačkoj i dolomitnoj podlozi (kalkokambiosol) i smeđe su boje. Iako ova tla leže na krečnjacima, ono je bezkarbonatno i slabo kiselo.
Mozaici kalkomelanosol-luvisol, kalkokambiosol-luvisol,kalkomelanosol-kalkokambiosol-luvisol i kompleks rendzina-kalkokambiosol-luvisol na krečnjaku i dolomitu. Ova tla imaju najveće rasprostranjenje na sjevernom dijelu općine Rogatica u prostoru sa rastrošenim krečnjačko-dolomitnim naslagama u širem prostoru Bokšanice i Devetaka. Kod kompleksa rendzina humusni sloj ima debljinu i do 40 cm i on postepeno prelazi u stjenovitu podlogu.
Rendzine su šumska zemljišta malog prostranstva jer zauzimaju prostranstvo između planina Mednik i Bokšanica odnosno na području MZ Borika. Rendzine leže na rastrošenim krečnjačko-dolomitnim naslagama.
Euterični kalkokambiosol površinski zauzima manje rasprostranjenje. Ovaj tip zemljišta čini površinski dio područja sjeverno od Rogatice odnosno gornji dio toka rijeke Rakitnice.
Ipak na ovom području u narodu žive praktične odrednice, najčešće izvedene iz kvaliteta i stvarne upotrebne vrijednosti koju zemljište potvrđuje obrađivanjem: prahulja, sionica, ilovača, kruškovača, brestovača, pjeskulja, kamenjača, brusulja, borovača itd.

2.6. Biogeografske karakteristike općine Rogatica

Fizičko-geografski položaj, reljef, geološki sastav, klimatsko-hidrološke karakteristike i pedološki sastav uslovili su biogeografske odlike općine Rogatica. Antropogeni faktor imao je velikog utjecaja na vegetaciju osobito u poljoprivredno pogodnim predjelima općine.

Karta 7. Karta šumske vegetacije općine Rogatica
Izvor: (13)

Šume bukve i jele sa smrčom (piceo-abieti-fagetum) zastupljene su u sjevernim djelovima općine Rogatica. Na visinama preko 1000 m javlja se četinarsko drveće pomiješano sa listopadnim, dok na visinama od 1200 m do 1500 m preovladavaju četinari (bor, smrča i jela). Takvi regioni najviše su zastupljeni na Sjemeću, Bokšanici, dijelu Devetaka, Medniku i Rujniku.
Šume medunca i crnog graba (Quercetum-ostryetum carpinifolise) ili šume crnog graba (orno.ostrietum) zastupljene su dijelom u dolini Drine i nižim nadmorskim visinama na jugoistoku općine Rogatica.
Termofilne šume bukve (Seslerio fagetum, ostryo fagetum, aceri obtusati.fagetum) zastupljene su na istoku u dolini rijeke Drine, na zapadu u području Paklenika te u jugozapadnom dijelu duž desne obale rijeke Prače.
Šume crnog bora (Pinetum nigrae) rasprostranjene su samo u sjeveroistočnom dijelu općine na prostoru Bokšanice, Međeđe ravni i Jasike)
Šume jele i smrče (abieti piceetum) zauzimaju više dijelove planina Devetak, Bokšanica i Mednik od 1200 do 1500m nadmorske visine.
Šume sladuna i cera (Quercentum contertae-cerris) nemaju veliko rasprostranjenje, nalaze se na istoku općine u dolini rijeke Drine dok su šume cera samostalno zastupljene u zapadnom dijelu općine i to na području MZ Stjenice.
Šume kitnjaka i cera ( Qercetum petrae-ceriris) zastupljene su u južnom i jugozapadnom dijelu općine odnosno duž lijeve obale rijeke Rakitnice pri ušću u Praču i dalje prema višegradskoj općini dolinom rijeke Drine.
Rijetke i zaštićene biljne vrste rogatičke općine su Pančićeva omorika i mečja lijeska.

Slika 6. Pančićeva omorika ispred upravne zgrade ŠG „Sjemeć“
Izvor: (48)

Pančićeva omorika (Picetum omorikae) na rogatičkoj općini nalazi se na području Devetaka, lokalitet Baba, lokalitet Panjak i na području Sjemeća te područje srednjeg toka rijeke Drine, jedno veće između Bajine Bašte, Višegrada i Rogatice i dva manja područja na Viogor planini i na planini Radomišlji. Stanište omorike je od 400 do 1700 m nadmorske visine.
Uglavnom raste na krečnjaku (rendzini), a izuzetno na serpentinu, obično sa bijelim i crnim borom i jelom a često i na strmim krečnjačkim liticama, u uskim točilima, pretežno eksponiranim sjeveru
Mečja lijeska (Corylus coluna L.) je rijetka vrsta koja se nalazi u neposrednoj blizini naselja lijeska na Borici na nadmorskoj visini 1040 m.
Slika 7. Mečja lijeska starosti oko 450 god i 60 god., lokalitet Lijeska - Borike
Izvor: (48)

Općina Rogatica ima raznovrsnu faunu koja je kvantitativno uslovljena dugogodišnjim promjenama biljnog pokrova osobito šumske oblasti pod uticajem antropogenog faktora.
Neke od najraširenijih vrsta su srna (lat. Carpelous carpelous), zec (lat. Lepus ceruleus), vuk (lat.Canis lupus), divlja svinja (lat. Sus scrofa L.) lisica (lat. Vulpes Vulpes), medvjed (lat. ursus), sjenica (lat. Parus ceruleus) zeba (lat. Fringilla coelebus).
Na sjeveroistoku općine nalazi se lovište „Sjemeć“. Ukupna površina lovišta „Sjemeć“ iznosi 22.360 hektara od čega na nelovnu površinu otpada 1.000 hektara. Nadmorska visina lovišta kreće se od 291 m - 1527 m. Lovište „Sjemeć“ ne izlazi van općinskih granica.

Stanovništvo općine Rogatica

Geografski prikaz općine
ROGATICA
( DIPLOMSKI RAD )

Mentor: Prof.dr.Safet Nurković
prof. Dževad Džafić
Sarajevo, juni 2009. godine

3.2. Stanovništvo općine Rogatica

3.2.1. Dinamika kretanja broja stanovnika općine Rogatica

Kretanje broja stanovnika zavisi od mnogobrojnih faktora koji se međusobno povezuju i utječu jedni na druge. S jedne strane, na dinamiku kretanja broja stanovnika utječu prirodni i prirodno-geografski faktori a s druge, ekonomsko-geografski, zatim socijalno-geografski i drugi društveni faktori. Promjene u prirodnom kretanju i socio-ekonomskim strukturama stanovništva, dugoročnog su karaktera. Promjene u kretanju broja stanovnika općine Rogatica mogu se promatrati na osnovu popisa stanovništva od 1879. do 1991. godine.

3.2.1.1. Kretanje broja stanovnika u općini Rogatica

U pregledu mjesta i statistici stanovništva u Bosni i Hercegovini objavljenom na njemačkom jeziku 1880. godine predstavljeni su rezultati prvog popisa, koji je Austro-Ugarska monarhija organizirala i među kojim nalazimo slijedeće podatke: Rogatica ima 8.335 stanovnika, 1.500 domaćinstava. Po ovom popisu Rogatica je bila kotar u okviru sarajevskog okružja. U narednom popisu 1885. godine općina Rogatica je imala 9.136 stanovnika, uz prosječnu godišnju stopu rasta od 1.53%, dok je prosječna gustina naseljenosti iznosila 13.75 st./km².
Popisom iz 1895. godine u općini Rogatica živjelo je 15.649 stanovnika. Porast broja stanovnika bilježi se sve do 1910. godina kada je općina Rogatica imala 20.672 stanovnika, pri godišnjoj stopi rasta od 5.26%, a prosječno je po km² živjelo 31.11 stanovnika. U ovom popisnom periodu općina Rogatica je imala najveću prosječnu godišnju stopu porasta broja stanovnika. Prema popisu iz 1921. godine koji je izvršila Kraljevina Jugoslavija, općina Rogatica je pripadala Drinskoj banovini i imala je 17.744 stanovnika. Između ova dva posljednja popisa bilježi se smanjenje broja stanovnika od 1.39% godišnje što je rezultat gubitaka iz Prvog svjetskog rata, kao i iseljavanja muslimanskog stanovništva u Tursku. Nakon završetka Prvog svjetskog rata općina Rogatica bilježi dinamičan rast broja stanovnika uz stopu porasta od 3.10% godišnje.

Tabela 14: Broj stanovnika, domaćinstava i gustina naseljenosti u općini Rogatica
Izvor: (37, 44-45); (34, 211-212); (31, 275-276)


Grafikon 6. Kretanje broja stanovnika u općini Rogatica 1879.-1991. godine
(Izvor: Podaci iz tabele 14.)

Do slijedećeg smanjenja broja stanovnika dolazi u periodu između 1931. i 1948. godine sa 24.269 stanovnika na 22.131 što je opet direktna posljedica Drugog svjetskog rata uz stopu opadanja od -0.54%. Od 1948. godine pa do 1961. godine općina Rogatica bilježi kontinuiran porast stanovnika.

Najviše stanovnika općina Rogatica je imala 1961. godine kada je na tom području živjelo 25.649 stanovnika. Povećanje broja stanovnika rezultat je najveće zabilježene stope prirodnog priraštaja od 1953-1991. godine koja je iznosila 24.0 ‰ a, kao rezultat povećane opće stope nataliteta od 32,9‰ i smanjene opće stope mortaliteta koja je iznosila 8,9‰.

Nakon ovog popisa broj stanovnika je bio u stalnom opadanju tako da je 1991. po zadnjem popisu općina Rogatica imala 21.978 stanovnika uz prosječnu gustinu naseljenosti od 33.08 st./km². Razlog opadanja broja stanovnika općine Rogatica leži u činjenici da je sve više mladih ljudi odlazilo u veće urbane centre radi školovanja, zaposlenja ili karijere a, znatan broj stanovnika iz istih razloga se iseljavao u inostranstvo. Na osnovu ovoga zaključujemo da je u pomenutom periodu općina Rogatica bila depopulacijsko područje.

Zadnji popis stanovništva Bosne i Hercegovine izvršen je 1991. godine tako da su svi ostali podaci okvirni i nisu relevantni mada predstavljaju vrijedan statistički materijal.

Tabela 15. Prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika i prosječne godišnje stope promjene broja stanovnika između dva popisa
Izvor: (23-35)

U periodu od 1879. godine do 1910. godine bilježi se porast broja stanovnika. Opadanje broja stanovnika zabilježeno je u popisnim periodima od 1910-1921. i 1931-1948. godine kao rezultat I i II svjetskog rata. Najveća prosječna godišnja promjena broja stanovnika evidentirana je u popisnom periodu od 1921-1931. godine i iznosila je 6.525 stanovnika uz prosječnu godišnju stopu od 3.10%. Od 1961. do 1991. godine bilježi se konstantno opadanje broja stanovnika kao rezultat smanjene stope nataliteta i emigracijskih obilježja različitih opredjeljenja.

Tabela 16. Porast broja stanovnika u općini Rogatica 1996- 2008. godine.
Izvor: (48-49)

U 1996. godini na području općine Rogatica živjelo je 12.383 stanovnika, a 2004. godine 14.850 stanovnika. Prema podacima koji su korišteni za izradu Strateškog plana razvoja, na području općine Rogatica u 121 naseljenom mjestu živi 14.546 stanovnika raspoređenih u 4.156 domaćinstva, odnosno 22,7 stanovnika na km². U urbanom naselju Rogatica trenutno živi oko 8.500 stanovnika ili 58,4% od ukupnog broja. (48)

3.2.1.2. Prirodno kretanje stanovništva općine Rogatica

Veoma važan faktor promjene broja stanovnika u nekom prostoru je prirodni priraštaj. Opće stope nataliteta, mortaliteta i prirodnog priraštaja date su u tabeli 17. Jedna od temeljnih odrednica ukupnog kretanja stanovništva je prirodno kretanje (natalitet i mortalitet). Za razliku od broja i struktura stanovništva, koji se bilježe popisima (u pravilu) svakih deset godina, prirodno kretanje se bilježi svake godine (vitalna statistika).
Prirodno kretanje broja stanovnika u općini Rogatica u periodu od 1953-1991. godine pokazuje opadanje stope prirodnog priraštaja koja se javlja uporedo kao posljedica opadanja stope nataliteta i porasta stope mortaliteta.

Iz tabele prirodnog kretanja stanovništva uočavamo da je za 1953. i 1961. godinu karakteristična visoka stopa nataliteta, a za 1971. i 1981. godinu srednja stopa nataliteta. Po zadnjem popisu stanovništva natalitet je bio nizak i iznosio je 14.9 ‰. U ovim popisnim godinama zabilježena je umjerena stopa mortaliteta. Iz navedenih podataka dobijamo i odlike prirodnog priraštaja za koji je evidentno da je u kontinuiranom opadanju. U evidentnim listovima iz 1953., 1961. i 1971. godine zabilježena je visoka stopa prirodnog priraštaja, a za popise iz 1981. i 1991. godine, umjerena stopa prirodnog priraštaja.

Tabela 17. Prirodno kretanje stanovništva od 1953-1991. godine
Izvor (50, 23

Grafikon 7. Prirodno kretanje stanovništva u općini Rogatica od 1953-1991. godine
(Izvor: Podaci iz tabele 17.)


3.2.1.3. Migracije stanovnika općine Rogatica


Zbog burnog društveno-ekonomskog i političkog razvoja, teritorija općine Rogatica je izrazito migraciono područje. Najveći dio migracija stanovništva uslovljen je ekonomskim, političkim i socijalnim razlozima, a u ratnim uslovima i prinudnim postupcima.
Nakon turskog dolaska u ove krajeve došlo je do znatnih migracionih promjena. Grad Borač sa svojim varošištima je izgubio svoj značaj, a u redovima stanovništva koje je tu živjelo dolazi do većih kretanja. U to vrijeme jedan dio stanovništva je išao i naseljavao krajeve koji su bili ratovima prorijeđeni i opustošeni. Kada je iza bečkog poraza Turska prešla u defanzivu, a naročito povlačenjem iz Ugarske i Slavonije na granice Dunava i Save, talasi izbjeglih muslimanskih porodica zapljusnuli su Bosnu pa samim tim i Rogaticu sa svih strana.
Za vrijeme ustanka u Srbiji (1803. – 1813.g.) i poslije sve do 1863. godine bježeći i spašavajući se, znatan broj muslimanskih porodica iz Srbije, osobito iz gradova doselilo se u rogatički kraj. (7.28)

Od početka XVIII stoljeća politički i privredni razlozi seobe i etničkog grupisanja pravoslavnog stanovništva postaje sve izrazitije te dolazi do preseljavanja stanovništva iz južnih oblasti u ovaj kraj, to se dogodilo 1714, 1783, i 1806. godine.

Osim migracija uzrokovanih ratnim dešavanjima bilo je i migracija stanovništva različitih religijskih opredjeljenja, zatim zbog neimaštine ili nerodnih godina. (7.29)

Poslije Drugog svjetskog rata, znatan broj stanovnika Rogatice se iselio u raznim pravcima, a najviše u Sarajevo, uglavnom radi školovanja, karijere ili zaposlenja. Uporedo s tim došlo je do fluktuacije seoskog stanovništva prvo iz okolnih sela, a zatim i sa područja cijele općine u grad Rogaticu. (7.31)

Najveće migracije desile su se u periodu od 1992. do 1995. godine kada je bošnjački narod zadesio egzodus uslijed agresije. Za vrijeme rata utočište više hiljada prognanih i izbjeglih našlo je u MZ Žepi. Sarajevo, Goražde, Zenica, Tuzla, Mostar i Bihać bili su utočište za 7.673 prognanika iz općine Rogatica, a 1.600 Rogatičana našlo je privremeno utočište u više zemalja Evrope, Azije, Amerike i Australije. (6.255).


3.2.2. Prostorni razmještaj stanovništva općine Rogatica

Razmještaj i gustina naseljenosti stanovništva općine Rogatica ukazuju na povezanost prirodne osnove, tj. prirodnih uslova i izvora sa ekonomsko-socijalnim i drugim činiocima koji su uticali na razmještaj stanovništva. Općina Rogatica ima površinu od 664,37 km². Podijeljena je na 11 mjesnih zajednica i ima 119 naselja. Po posljednjem službenom popisu stanovništva iz 1991. godine općina Rogatica imala je 21.978 stanovnika, prosječna gustina naseljenosti je bila 33.08 stanovnika po km². Po istom popisu Bosna i Hercegovina je imala prosječnu gustinu naseljenosti 85.6 stanovnika po km². Dakle, općina Rogatica je po gustini naseljenosti bila daleko ispod državnog prosjeka i svrstavala se u skupinu slabije naseljenih općina Bosne i Hercegovine. Prostorni razmještaj stanovništva općine Rogatica je neravnomjeran.
Najveća koncentracija stanovnišva je u samom gradskom središtu, gdje je prema popisu iz 1991. godine živjelo 8.916 stanovnika ili 40,57% od ukupnog broja stanovnika. Dobro su naseljeni i prigradski dijelovi kao i doline rijeka Drine i Prače. Najmanja naseljenost općine Rogatica je na istaknutim planinskim morfostrukturama koje se nalaze na sjeveru, istoku i jugozapadu a najveće su Devetak, Sjemeć, Tmor, Mednik i Bokšanica.
Proces deagrarizacije, industrijalizacije i urbanizacije nakon Drugog svjetskog rata uslovio je preseljavanje velikog broja ruralnog stanovništva u Rogaticu kao i druge gradove Bosne i Hercegovine. Ova dešavanja proizvela su društveno-ekonomsko zaostajanje i zamiranje seoskih naselja.


3.2.3. Strukture stanovništva općine Rogatica

3.2.3.1. Spolna struktura


Tabelarni podaci posljednja tri popisa stanovništva ukazuju da općina Rogatica ima neravnomjeran odnos između broja muškog i ženskog stanovništva. Na osnovu podataka vidi se da je u periodu od 1879 -1931.godine procentualno više zastupljeno muško stanovništvo. Nakon toga u svim narednim popisima do 1991. godine veći procenat u ukupnom čini žensko stanovništvo. Podaci iz tabele pokazuju i značajnije smanjenje muškog stanovništva u periodu od 1910. do 1921. godine. U ovom popisnom periodu broj muškaraca je smanjen za 1.787 pripadnika muške populacije. Značajnije smanjenje muškog stanovništva desilo se između 1931. i 1948. godine sa 24.269 na 22.131 muškarca a razlog ova dva smanjenja su ratna stradanja u Prvom svjetskom ratu i Drugom svjetskom ratu. Dakle uslijed ratnih dejstava veće je stradanje muške populacije.

Najveće procentualno učešće žena od 52.44% zabilježeno je 1961. godine. Tendencija smanjenja muške populacije vidljiva je od popisa 1971. godine a, razlog ove promjene je veća migracijska pokretljivost muške populacije iz prvenstveno ekonomskih razloga. U posljednjih nekoliko decenija prisutna je pojava odlaska naših građana na rad u inostranstvo. Ovaj značajan broj imao je uticaja na usporeniji razvoj ukupnog broja stanovnika rogatičke općine. Najveći broj privremenih vanjskih migranata odnosi se na nezaposleno industrijsko ili nedovoljno zaposleno poljoprivredno stanovništvo, odnosno biološki i ekonomski najsposobnije stanovništvo. Kao poseban problem bio je odlazak kvalifikovanih i visokokvalifikovanih kadrova, koji su potrebni razvoju rogatičkog kraja. Razlog debalansa između broja muške i ženske populacije leži u činjenici da žene imaju duži životni vijek u odnosu na mušku populaciju, dakle u grupi od 65. i više godina prednjači ženska populacija.

Tabela 18: Spolna struktura stanovništva općine Rogatica prema popisima stanovništva
Izvor: (37, 44-45); (34, 211-212); (31, 275-276)


3.2.3.2. Dobna struktura

Kod proučavanja demografskih odnosa u nekom prostoru veoma je važno proučiti starosnu strukturu stanovništva jer ona pokazuje stanje dosadašnjeg razvoja stanovništva, ali i budućeg. S obzirom na dob stanovništvo se dijeli na mlado (0-19) godina, zrelo (20-59) godina i staro preko 60 godina. U starosnom sastavu stanovništva općine Rogatica dogodile su se značajnije promjene.

Tabela 19: Starosna struktura općine Rogatica od 1971.- 1991. godine
Izvor: (37, 44-45)

Popisom iz 1971. godine dolazimo do podatka da je mladog stanovništva bilo najviše i to 11.723 ili 45.97%, 1981. godine 8.282 ili 34.85%, a 1991. godine 6374 ili 29.24%. Upoređivanjem podataka uočava se da udio mladog stanovništva u ukupnom znatno opada. Za period između navedena tri popisa karakterističan je procenat povećanja udjela zrelog stanovništva sa 43.68% 1971. godine na 53.37% 1991. godine. Značajan je i porast udjela starog stanovništva u ukupnom sa 10.35% 1971. godine na 17.39% 1991.godine.

Grafikon 8: Starosna struktura općine Rogatica prema popisima 1971, 1981, 1991. god. (Izvor: Podaci iz tabele 19.)

Udio mladog muškog stanovništva u periodu od 1971.-1991. godine se smanjio sa 48.08% na 29.69% udjela ukupnog muškog stanovništva, a udio ženskog stanovništva u istom periodu je smanjen sa 43.86% na 28.32% u odnosu na ukupni udio ženskog stanovništva.

Udio zrelog muškog i ženskog stanovništva je povećan za isti popisni period. Broj muškaraca je procentualno povećan sa 42.18% na 54.49%, a žena sa 45.19 na 52.27%. Povećan je procenat starog muškog stanovništva sa 9.74% na 15.82% i starog ženskog stanovništva sa 10.95% na 19.41% u ukupnom muškom odnosno ženskom stanovništvu za navedeni popisni period.

Tabela 20: Promjene u dobnoj strukturi muškog i ženskog stanovništva od 1971-1991. godine.
Izvor: (33, 52-53); (34, 161-162)

Spolno-dobna struktura stanovništva općine Rogatica pokazuje veću brojnost muškog stanovništva u petogodišnjim skupinama od 5 do 40 godina starosti. Žensko stanovništvo je za 0,86% brojnije za period od 0 do 4 godine i u svim petogodišnjim skupinama iznad 40 godina starosti.

Tabela 21: Spolno-dobna struktura stanovništva općine Rogatica 1991. god. Izdvojeno po petogodišnjim skupinama
Izvor: (34, 211)

Grafikon 9: Spolno-dobna piramida općine Rogatica 1991. godine
(Izvor: Podaci iz tabele 21.)

Najnoviji podaci koji se svode na procjene i nisu relevantni ni službeno publikovani pokazuju da općina Rogatica ima 1.580 stanovnika mlađe dobi, 8.861 stanovnika starosne skupine od 15-65 godina starosti i 4.105 stanovnika preko 65. godina.

Tabela 22: Dobna struktura stanovništva općine Rogatica 2008. godina
Izvor: (48)
3.2.3.3. Nacionalna struktura

Tabela 23: Nacionalna struktura stanovništva općine Rogatica 1971-1991.godina
Izvor: (36, 206-212

Na području općine Rogatica po popisu iz 1991. godine živjelo je 21.978 stanovnika rasporedenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovići, Borika, Gučevo, Kozići, Kukavice, Mesići, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Žepa i 119 naselja.
Podaci govore da je na području općine bilo 29 čisto muslimanskih naselja, 31 čisto srpskih naselja i da je bilo 59 mješovitih naselja od tog broja 34 sa muslimanskom većinom i 25 sa srpskom većinom.
Popisom stanovništva 1971. godine utvrđeno je da većinu čine Bošnjaci (59,20%), a zatim Srbi (40,03 %) dok su Hrvati, Jugosloveni i ostali bili zastupljeni sa (0,77 %).

Grafikon 10: Nacionalna struktura stanovništva 1971. godine
(Izvor: podaci iz tabele 23.)

Popisom stanovništva 1981. godine utvrđeno je da većinu čine Bošnjaci (58,98%), a zatim Srbi (37,34 %) dok su Hrvati zastupljeni sa (0.13%), Jugosloveni (3.05%) te ostali (0.50%). Iz tabele je vidljivo da je povećan broj stanovnika koji se izjašnjavaju kao Jugosloveni u odnosu na popis iz 1971. godine.


Grafikon 11: Nacionalna struktura stanovništva 1981. godine
(Izvor: podaci iz tabele 23.)


Popisom stanovništva 31. marta 1991. godine ustanovljeno je da većinu stanovništva čine Bošnjaci 60,10%, zatim Srbi 38,18%, Hrvati 0.09% a Jugosloveni i ostali 1,63%.

Grafikon 12: Nacionalna struktura stanovništva 1991. godine
(Izvor: podaci iz tabele 23.)

Usljed ratnih dešavanja u Bosni i Hercegovini u periodu od 1991-1995. godine demografska slika na prostoru ove općine je znatno promijenjena na način da je većinsko bošnjačko stanovništvo, koje je naseljavalo rogatičku općinu, izbjeglo u druge gradove u i izvan Bosne i Hercegovine, tako da je današnja nacionalna struktura uglavnom homogena i čini je stanovništvo srpske nacionalnosti
Do danas se u svoje domove vratilo negdje oko hiljadu prijeratnih stanovnika bošnjačke nacionalnosti općine Rogatica.

 
3.2.3.4. Ekonomska struktura


Privredni razvoj i društvene promjene poslije Drugog svjetskog rata uticali su na demografske promjene stanovništva općine Rogatica. Najveće promjene su nastale u ekonomsko-socijalnom sastavu stanovništva, što je lančano uticalo na ostale strukture stanovništva posebno obrazovnu i druge.

U poslijeratnom periodu se stalno smanjivao udio aktivnog stanovništva u ukupnom. Ovo smanjenje rezultat je niza faktora: školovanje omladine, pojačane migracije sa sela u gradove (žene su na selu bile aktivne), povećanje broja penzionera i udjela starijih godišta u ukupnom stanovništvu. U periodu 1971-1991 značajno se povečao broj lica sa ličnim prihodom i to sa 818 na 2.106 stanovnika, a ujedno smanjen je broj izdržavanih lica sa 15.187, na 10.737 stanovnika. Učešće aktivnog stanovništva procentualno je povečan sa 36.2%, na 40,2% u navedenom periodu.

Tabela 24: Ukupno, aktivno i poljoprivredno stanovništvo općine Rogatica
Izvor: (37, 118.)

Prema podacima PIO i Zavoda za zapošljavanje, aktivnog stanovništva (15-65. g.) 2003. godine na području općine Rogatica bilo je 4.102 i to zaposlenih 2.670 a nezaposlenih 1.432. Naredne godine aktivnog stanovništva bilo je 3.860, zaposlenih 2.508 a nezaposlenih 1.352. Prema podacima istog izvora 2005. godine od 3.851 aktivnog stanovnika 2.214 je zaposleno a 1.637. nezaposleno. Zaključujemo da kontinuirano opada udio aktivnog stanovništva što je rezultat porasta nezaposlenosti. Najviše je nezaposlenih kvalifikovanih radnika i tehničara sa srednjom stručnom spremom ukupno 606. lica, nekvalifikovanih nezaposlenih ima 274. lica, a 72 lica je sa višom i visokom školom koji nemaju zaposlenje.

Na rang-listi razvijenosti općina u Republici Srpskoj za 2009. u nerazvijene općine odlukom Vlade spadaju: Bileća, Bratunac, Kostajnica, Vlasenica, Kotor Varoš, Kneževo, Lopare, Nevesinje, Petrovo, Ribnik, Rogatica, Rudo, Srebrenica, Han Pijesak, Čajniče, Šekovići i Šipovo. Prosječna neto plaća 2004. i 2005. godine iznosla je 259. konvertibilnih maraka.


3.2.3.5. Obrazovna struktura

U periodu poslije završetka Drugog svjetskog rata pa do 1991. godine, obrazovna struktura stanovništva općine Rogatica je doživjela velike pozitivne promjene: opala je nepismenost, rastao je broj i vrsta škola, osnivala su se naučna i stručna društva. Veliki broj mladih ljudi odlazio je u veće gradove pa i u druge zemlje radi nastavka školovanja ili stručnog usavršavanja.

Tabela 25: Stanovništvo starije od 15. g. prema polu i školskoj spremi 1981. i 1991. g.
Izvor: (37, 142.)

Ipak iz navedene tabele zaključujemo da je obrazovna struktura po popisu iz 1981. godine bila nepovoljna jer je bez školske spreme i sa nepotpunom osnovnom školom bilo 55.05% stanovnika starijih od 15. godina, sa završenom osnovnom školom 25.04%, sa završenom srednjom školom 17.06%, a sa završenom višom i visokom samo 2.73%, dok su nepoznati rezultati bili za 0.12% stanovnika. Popisom iz 1991. godine uočavamo pozitivne ali ne drastične promjene jer je bez završene osnovne škole bilo 41.94% stanovnika starijih od 15. godina, sa završenom osnovnom školom 22.54% stanovnika, sa završenom srednjom školom 28.69% stanovnika, dok je sa završenom višom i visokom školom bilo samo 3.26%, a nepoznatih rezultata bilo je 3.57% stanovnika starijih od 15. godina.

U popisni list 1991. godine prvi put je unesena oznaka “bosanski jezik”. Da govore tim jezikom izjasnilo se 55,66% stanovništva a da govore “srpski jezik” izjasnilo se 43% stanovnika općine Rogatica, dok se 1,34% stanovništva nije izjasnilo po ovom pitanju. (7.22)
Na evidenciji Biroa za zapošljavanje u Rogatici nalazi se 1 418 nezaposlenih lica. Jedan od organizatora poslova ovog biroa je izjavio da je najviše nezaposleno kvalifikovanih radnika i to 562 lica, tehničara sa srednjom stručnom spremom 44 lica, nekvalifikovanih lica 274, dok je sa višom i visokom stručnom spremom nezaposleno po 35 lica. Sa visokom stručnom spremom nezaposleno je 15 diplomiranih ekonomista, šest diplomiranih pravnika, tri profesora pedagogije, po jedan profesor geografije, fizičkog vaspitanja i drugi uz napomenu da je sa višom stručnom spremom nezaposleno 23 ekonomista, po četiri pravnika i mašinska inženjera, te nastavnik hemije, viši sportski trener i drugi.
 
3.3. Naselja u općini Rogatica
3.3.1. Prostorni razmještaj i veličina naselja u općini Rogatica


Na području općine Rogatica po popisu iz 1991. godine živjelo je 21.978 stanovnika rasporedenih u 11 mjesnih zajednica: Berkovići, Borika, Gučevo, Kozići, Kukavice, Mesići, Osovo, Rogatica, Seljani, Stjenice i Žepa.
Karta 8: Karta mjesnih zajednica općine Rogatica
Izvor: (51 )

Općina Rogatica ima ukupno 119 naseljenih mjesta, to su: Agarovići, Babljak, Beći, Begzadići, Beheći, Berkovići, Bjelogorci, Blažujevići, Borač, Borika, Borovac, Borovsko, Božine, Brankovići, Brčigovo, Brda, Brezje, Bulozi, Burati, Čadovina, Čavčići, Čubrići, Dobrače, Dobrašina, Dobromerovići, Dobrouščići, Drobnići, Dub, Dumanjići, Đedovići, Ferizovići, Gazije, Godomilje, Golubovići, Grivci, Gučevo, Guždelji, Jarovići, Jasenice, Kamen, Karačići, Kopljevići, Kovanj, Kozarde, Kozići, Kramer Selo, Krvojevići, Kujundžijevići, Kukavice, Kusuci, Lađevine, Laze, Lepenica, Lubardići, Ljubomišlje, Mahala, Maravići, Medna Luka, Mesići, Mislovo, Mrgudići, Nahota, Obrtići, Okruglo, Orahovo, Osovo, Otričevo, Pašić Kula, Pavičina Kula, Pešurići, Pijevčići, Planje, Pljesko, Plješevica, Podgaj, Pokrivenik, Pribošijevići, Pripećak, Prosječeno, Purtići, Radič, Rađevići, Rakitnica, Ribioc, Rogatica, Rusanovići, Seljani, Sjemeć, Sjeversko, Slap, Sočice, Stara Gora, Starčići, Stari Brod, Stjenice, Stop, Strmac, Sudići, Surovići, Šatorovići, Šena Krena, Šetići, Šljedovići, Šljivno, Štavanj, Trnovo, Varošište, Vragolovi, Vratar, Vražalice, Vrelo, Vrlazje, Zagajevi, Zagorice, Zakomo, Ziličina, Žepa, Živaljevići i Živaljevina.
Karta 9: Karta naseljenih mjesta općine Rogatica
Izvor: (51)


Seoska naselja općine Rogatica imaju konstantnu ratarsko-stočarsku funkciju. Tipovi sela raspored i položaj seoskih naselja je naslijeđen iz ranijih epoha. Seoska se naselja općine Rogatica nalaze na granicama agrarnih povšina, a njigov raspored u najvećoj mjeri ovisi od elemenata reljefa. Pogodnost za razvoj i širenje seoskih naselja pružaju: riječne doline Drine, Rakitnice, Prače i Žepe, padine brda i brežuljaka, kotline i površi.
Rijetka su sela na visokim planinama na kojima su uglavnom privremena stočarska naselja.

Najveći broj naseljenih mjesta nalazi se sjeverno i južno od Rogatice dok su sjeveroistočni, istočni i jugozapadni dijelovi općine sa dosta slabijom mrežom seoskih naselja. Slabija mreža seoskih naselja karakteristika je planinskih predjela. Kuće su raštrkane (disperzne) i izgrađene na krčevinama.

Sela na području općine Rogatica su, sa povećanjem broja stanovnika, postepeno prerastala iz sela razbijenog tipa u sela sa manje ili više naglašenim karakteristikama zbijenog tipa. Taj prelaz nije se podjednakim intenzitetom odvijao u svim selima, tako da ni stepen zbijenosti nije bio svuda jednak. U tom pogledu isticala su se sela Žepa, Borike i Pašić Kula, kod kojih se u središnjem dijelu ukrštalo više staza i kuće bile više zbijene, a dalje od tog jezgra kuće su se rasipale.
Sela zbijenog tipa karakteristična su za brežuljkaste predjele u neposrednoj blizini Rogatice.

Poslijeratnom obnovom i rekonstrukcijom stambenih i privrednih objekata naselja poprimaju novi izgled. Stepen razvoja i širenja seoskih naselja u najvećoj mjeri zavisi od povratka njenih prijeratnih stanovnika, međutim, taj proces odvija se veoma sporo. Udaljena planinska sela već odavno se demografski prazne i u njima stanovništvo „stari“, zbog odlaska mlađe populacije u gradska naselja. Zbog svih navedenih procesa u selima rogatičke općine danas živi manje od 45% ukupnog stanovništva.

3.3.2. Urbano-geografske karakteristike Rogatice

Sjedište općine Rogatica je istoimeno gradsko naselje smješteno na rijeci Rakitnici. Rogatica leži na 43° i 48' sjerverne geografske širine i 19° i 1’ istočne geografske dužine. Oko nje su brda Ljun sa zapada, Goletica sa sjevera, Tmor i Zasada na istoku, a nešto dalje na istoku prema Drini izdiže se planina Sjemeć (1497 m ), a na sjeveru Devetak (1417 m ).

Posmatrajući urbano-geografske karakteristike Rogatice, možemo uočiti dva najistaknutija i najvažnija elementa: 1) krivudavo korito rijeke Rakitnice, koja siječe naselje od sjevera ka jugu i 2) tranzitni put koji precijeca naselje paralelno s koritom Rakitnice i prolazi kroz centralni dio grada. Tranzitni put je ujedno i glavna ulica grada u kojoj je bila koncentrisana u prošlosti, a tako je i danas, ne samo čaršija i privreda nego i većina drugih javnih objekata.

Grad Rogatica ima političku, upravnu, zdravstvenu, obrazovnu, kulturnu i industrijsku funkciju. Posmatrajući navedeno u samom gradu mogu se izdvojiti upravno-poslovna, stambena, industrijska, zona rekreacije i druge zone.

Upravno-poslovna zona nalazi se u samom gradskom jezgru. U ovom dijelu grada nalazi se zgrada policije, općinske administracije, gradska pošta i manje trgovine. Oko ove poslovne zone izgrađeni su manji i veći stambeni objekti čiji su prizemni spratovi iskorišteni u svrhu obavljanja trgovine i zanatstva. Sa desne strane glavne saobraćajnice smješten je ugostiteljski objekat hotel „Park“. U produžetku ove ulice nalazi se zgrada doma zdravlja i hitne pomoći te srednjoškolski centar gimnazije, ekonomske i mašinske struke. Industrijska zona Rogatice nalazi se u sjevernom dijelu grada a čine je tvornica prečistača, sladara, klaonica, pilana i niz manjih privatnih zanatskih objekata.

Slika 13: Rogatica s obje strane rijeke Rakitnice
Izvor: (48)

Između upravno-poslovne zone i industrijske zone nalazi se stambena zona koju karakteriše niz zgrada čiji su niži dijelovi iskorišteni za privrednu zanatsku djelatnost, a viši za stanovanje. Dakle, na prostoru Rogatica nije moguće izdvojiti dio grada koji se odlikuje samo jednom funkcijom veće je izdvajanje izvršeno na osnovu preovladavajućih odlika.

Paralelno sa glavnom ulicom, na gotovo cijeloj njenoj dužini kroz grad, vodi još jedna velika ulica koja znatno rasterećuje glavnu. Ove ulice, a paralelno s njima i samo naselje na desnoj obali, prilično su izduženi, tako da naselje na toj strani rijeke po svom obliku i po odnosu saobraćajnica ima karakteristike tzv. vretenastog oblika. Dakle u ovom dijelu sa lijeve strane rijeke Rakitnice nalazi se zona sporta i rekreacije koju čine stadion „Mladost“ sa atletskom stazom te pomoćni treni za sport i rekreaciju. U neposrednoj blizini, nešto južnije smještena je zgrada osnovne škole i niz stambenih objekata.

U mreži glavnih saobraćajnica Rogatice karakteristična je veza transverzalnog smjera koja naselje presijeca od zapada ka istoku, prelazeći glavni put na dnu čaršije i povezujući dijelove naselja u tom smjeru na čitavoj njegovoj širini. To je jedna od najstarijih saobraćajnica ne samo ovog mjesta nego i čitavog kraja. Ostali dijelovi ulične mreže vežu se za ove tri istaknutije saobraćajnice. To je cio sistem ulica u jednom dosta gustom rasporedu na koje se može naići samo u dobro izgrađenim gradovima.

Arhitektonska rješenja u Rogatici možemo posmatrati u njena dva različita vida. Arhitektura javnih objekata, koncentrisana u gradskom jezgru i njegovoj blizini, ima savremena arhitektonska rješenja, a stambena, individualna arhitektura po obliku i uređenosti nije ni stara ni moderna ali je vidljivo da se nije u dovoljnoj mjeri vodilo računa o skladu s okolinom i čitavim naseljem.

Položaj Rogatice određuje i udaljenost od većih gradova u Bosni i Hercegovini. Udaljenost Rogatice od Sarajeva je 65 km, Banja Luke 260 km, Goražda 26 km, a Trebinja 205 km.
Tokom ratnih dešavanja veliki broj stambenih, javnih i vjerskih objekata je porušen ili djelimično devastiran što u mnogome otežava povratak prijeratnih stanovnika Rogatice.